Uprkos bogatim prirodnim resursima, crnogorsku ekonomiju karakteriše veliki uvoz hrane, sirovina i proizvoda sa drugih tržišta. U nekim slučajevima proizvodi niske dodate vrijednosti izvoze se, a zatim se uvoze kao proizvodi visoke dodate vrijednosti. Ovaj neiskorišćeni potencijal i zavisnost od uvoza stvaraju snažnu potrebu za otpornošću i samodovoljnošću, što bi se moglo postići cirkularnim lancima vrijednosti i značajno doprinijeti dodatoj vrijednosti i međunarodnoj konkurentnosti uključenih aktera.
U crnogorskom privatnom sektoru prepoznata je potreba za modernizacijom i inovacijama. Cirkularni izazovi zajedno sa željom da postane konkurentnija i produktivnija mogu usmjeriti zemlju ka modernizaciji kroz razvoj cirkularnih rješenja, cirkularnih sistema vrijednosti, novih poslovnih modela i jačanja lokalnih lanaca vrijednosti. Cirkularne inovacije mogu biti podržane digitalnim inovacijama i digitalnim rješenjima.
Zeleno finansiranje za cirkularnu ekonomiju se odnosi na investicije i finansijske instrumente koji podržavaju projekte, inicijative i poslovanje usmjerene ka postizanju cirkularnosti. Osnovni cilj zelenog finansiranja je usmjeriti kapital ka ekološki održivim aktivnostima koje promovišu efikasno korišćenje resursa, recikliranje, obnovljivu energiju i smanjenje otpada. Izgradnja kapaciteta privatnog i javnog sektora za pripremu cirkularnih projekata biće ključna da bi se zelena sredstva mogla apsorbovati u budućnosti.
Bogati i raznovrsni prirodni resursi mogu sa jedne strane da doprinesu ekonomskom razvoju, ali su sa druge strane ugroženi trenutnim neodrživim praksama i nivoom tehnologija. To stvara potrebu za zaštitom i obnovom koja se može zadovoljiti uvođenjem cirkularnih sistema vrijednosti, osiguravajući na taj način dugoročnu konkurentnost i otpornost.
Sve je veća potreba za zelenim poslovima i kompetencijama koji mogu usmjeriti sistem prema uvođenju cirkularnih rješenja i razvoju novih znanja i vještina kako bi se odgovorilo na mogućnosti koje su pred nama
