Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i potpredsjednik Nikola Vujović učestvovali su u radu online događaja na temu „Uloga privatnog i finansijskog sektora u održivom razvoju, finansiranju razvoja i zelenoj transformaciji“, koji je 17. novembra organizovan u saradnji sa Regionalnim savjetom za saradnju (RCC) i Udruženjem banaka.

Predstavnici poslovnih i međunarodnih bankarskih asocijacija razgovarali su o regionalnoj saradnji u jugoistočnoj Evropi u kontekstu strategije SEE2030 za postizanje ciljeva održivog razvoja kao prioriteta Agende 2030.

Sastanak je bio prva prilika da privatni i bankarski sektor jugoistočne Evrope razgovaraju o ciljevima održivog razvoja i saradnji na regionalnom nivou na pitanju njihove implementacije.

Skup je realizovan u okviru predsjedavanja Crne Gore SEECP-om.

– Nema dileme da su privatni i finansijski sektor ključni akteri u dostizanju održivog razvoja, razvoja finansija i zelene transformacije. Uključenost Komore i Udruženja banaka Crne Gore u organizaciju ovog događaja potvrđuje da naše dvije institucije razumiju izazove koji se nalaze pred nama i imaju kapaciteta da zajedno sa svojim članicama aktivno djeluju ka dostizanju ciljeva održivog razvoja – rekla je predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić.

Ona je istakla da je važnost teme skupa dodatno naglašena pandemijom COVID-19, kao i aktuelnom krizom na istoku Evrope koja je značajno uzdrmala energetsku stabilnost i izazvala brojne poremećaje na tržištu. Prema njenim riječima, i prije toga su se Evropa i svijet suočavali sa neuravnoteženim i neefikasnim korišćenjem prirodnih resursa, što se odrazilo na stanje životne sredine i dovelo u pitanje opštu održivost. Kao odgovor na to EU je kreirala Evropski zeleni plan, nakon čega je došlo i do definisanja Zelene agende za Zapadni Balkan. Na bazi toga, zelena ekonomija je postala opšteprihvaćeni koncept i način poslovanja koji je zasnovan na pametnom, inkluzivnom i održivom rastu sa nultim emisijama.

– Podsticanjem promjena u načinu proizvodnje i potrošnje roba stvara se veća ekonomska vrijednost sa manjom količinom upotrebljenih resursa, dok se kroz zelene investicije i inovacije kreira održiv okvir za novi rast i razvoj novih radnih mjesta. Dodatno, uvođenjem zelenih javnih nabavki stvara se ambijent u kojem se povećava potražnja za resursno efikasnijim proizvodima i uslugama – rekla je ona.

Naglašava da su dostizanje postavljenih ciljeva neophodna adekvatna finansijska sredstva, kojima bi se podržali zeleni projekti, pa finansijski sektor predstavlja centralnu sponu, te posebno istakla važnu ulogu IRF i poslovnih banaka.

Istakla je i važnost da privreda razumije ESG standarde zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja budući da se njime podiže nivo odgovornosti kompanija u globalnim lancima snabdijevanja.

– Razmatranje faktora ESG standarda pri donošenju odluka o ulaganju ima smisla i iz finansijske perspektive. Nema dileme da je na globalnom nivou podstaknut razvoj ogromnog tržišta ESG investicija čija se vrijednost procjenjuje na više od 20 milijardi eura. Stoga je djelovanje po ESG standardu ne pitanje izbora već nužnost za opstanak kompanija. U Crnoj Gori ova tema dobija na značaju, ali bih rekla da trebamo dodatno apostrofirati njenu važnost kroz brojne jasne primjere – rekla je predsjednica Komore.

Prema riječima Drakić, Komora ima proaktivan stav kada je u pitanju životna sredina. Od 2009. godine u ovoj asocijaciji funkcioniše Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, a brojne su i edukativne aktivnosti koje organizuje na ove teme. Komora je inicirala kreiranje Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, koja predstavlja svojevrsni kamen temeljac u izradi Strategije o cirkularnoj transformaciji. Navedeno, i niz drugih aktivnosti osmišljenih kroz projekte međunarodnih donatora, prati i formiranje Circular Economy HUB-a u okviru Komore.

Potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović govorio je na panelu pod nazivom „Regionalna saradnja u zelenoj transformaciji i uloga razvojnog finansiranja“. On je istakao da je potrebno još više podrške za održivost ekonomija i povećanje njihove otpornosti.

– Potrebna nam je veća podrška za sve naše ciljeve: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne.  Biznis zajednica zahtijeva sigurnost i predvidljivost. Bojim se da je to trenutno najteže pružiti. Ali svakako je moguće kreirati programe koji će podstaći poslovnu zajednicu da ide u smjeru ove transformacije. Uz odgovorne dugoročne ciljeve vezane uz klimatske promjene, biznisima je potreban jasan motiv – a to su finansije. Pogotovo u današnjem trenutku – rekao je Vujović.

Prema njegovim riječima, pomenuti podsticaji nijesu isključivo u domenu banaka, već su one samo jedan od aktera, uz državne politike koje treba da obezbijede povoljno poslovno okruženja. Smatra da nije pitanje hoće li banke koje posluju u ovoj regiji odgovoriti na potrebe privatnog sektora u finansiranju zelene i cirkularne ekonomije, imajući u vidu da sve veća važnost regulative u održivim finansijama čini tu obvezu već izvjesnom. Primjerenije je pitanje kako će i pod kojim uslovima i instrumentima odgovoriti na zahtjevne globalne ciljeve održivog razvoja.

– Banke treba da definišu i afirmišu svoju ulogu i odgovornost u oblikovanju i finansiranju održive budućnosti. Možda će rezultati biti bolji ako donosioci odluka naprave promjene u regulatornom okviru kako bi se stvorilo bolje poslovno okruženje i dali podsticaj bankama da igraju proaktivniju ulogu u ovom procesu – kazao je potpredsjednik Komore, ističući i važnu na ulogu banaka u rješavanju jednog od glavnih problema crnogorske privrede – nelikvidnosti.

Panel diskusija organizovana je i na temu „Strategija za jugoistočnu Evropu 2030 i njeni ciljevi na postizanju regionalnog održivog razvoja – Uloga privatnog i finansijskog sektora u njihovoj realizaciji“.

Učesnici u radu skupa bili su visoki predstavnici RCC, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Evropske bankarske federacije, EBRD, Udruženja banaka Crne Gore, Svjetske banke, Bankarske asocijacije Turske i drugih organizacija.