Tradicionalna Konferencija o ekonomiji Montenegro 2023, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, održava se 11. i 12. oktobra u hotelu Splendid, na temu „Ekonomski horizont regiona”.
Riječ je o jednom od najznačajnijih ekonomskih skupova i događaja na Zapadnom Balkanu, u čijem radu učestvuju predstavnici poslovne i akademske zajednice Crne Gore i regiona, ekonomski i eksperti međunarodnih institucija.
Konferenciju obuhvata pet panela „Kriza traje“, „Zelena tranzicija u EU i na Zapadnom Balkanu – de iure i de facto“, „Kreatori politika, da li se čujemo“, „Inovacije: Pre(D)uzmi ideju“ i „Održivost evropskih integracija i perspektive članstva u EU“, a tokom njenog trajanja organizuju se bilateralni susreti privrednika regiona, što je šansa za uspostavljanje saradnje na konkretnim poslovnim aranžmanima.
Skup su otvorili predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i direktor Asocijacije privrednih komora Evrope Eurochambres Ben Butters.
Otvarajući Konferenciju, predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić je kazala da nakon dvije decencije otkako je na Solunskom samitu izgovorena rečenica: „Budućnost Balkana je u Evropskoj uniji“, ne možemo govoriti sa mnogo optimizma o ovoj temi, te da je poruka, u susret Samitu Berlinskog procesa o Zapadnom Balkanu u Tirani, da su privredi regiona potrebni konkretni koraci i uključenje u ekonomsku zajednicu EU.
Prema njenim riječima, aktuelna svjetska dešavanja kao nikada ranije ukazuju na to koliko je važna dvosmjernost u odnosima regionalne i evropske ekonomije, a Zapadni Balkan se nameće kao integralni dio rješenja za globalne izazove.
– Mislim da treba da iskoristimo šansu koja nam se ukazuje, i to stvaranjem ambijenta koji će biti stimulativan, predvidljiv, što će voditi i ka većim ulaganjima u infrastrukturu. Vjerujem da će i lideri naših zemalja, na predstojećem Samitu, jasno saopštiti takvu poruku svojim partnerima iz EU – poručila je Drakić.
Najavljujući diskusiju o krizi iz ugla ekonomije i finansija, predsjednica je kazala da crnogorska ekonomija bilježi pozitivne trendove u 2023. godini i realnu stopu rasta BDP od 6,9 odsto, najveću u Evropi, ali da je to velikim dijelom rezultat povećanja broja zaposlenih, ličnih dohodaka i intenzivnog kreditiranja, turističke i potrošnje velikog broja stranih državljana koji usljed globalnih političkih kretanja borave u Crnoj Gori, te da podaci pokazuju da nažalost nije vraćeno povjerenje i interesovanje stranih investitora. Upravo investicije iz inostranstva su bile nosilac razvoja i anulirale izuzetno visok deficit na tekućem bilansu u prethodnom periodu, podsjetila je ona.
– Uz pad obima investicija i uopšte interesovanja za ulaganja, narušila se i njihova struktura koja i ranije nije bila dovoljno diversifikovana, pa sada najviše ulaganja imamo u nekretnine. Taj trend, imam bojazan, neće biti lako promijeniti, a posljedice ćemo osjetiti u narednim godinama – smatra predsjednica Komore, dodajući da se crnogorska privreda i dalje suočava sa sistemskim izazovima, kojima se rješenje dugi niz godina ne nazire.
U osvrtu na to što će se Konferencija baviti i pitanjima zelene tranzicije, predsjednica je ocijenila da nakon pandemije COVID-19 i energetske krize, ona nije samo dio naših opredjeljenja, „već je jedini mogući put održivog razvoja“.
– Sada je važno definisati kako zelenu tranziciju sprovesti što brže i na najefikasniji način, a da se ni u jednom momentu ne ugroze ekonomski procesi – poručila je ona, istakavši da se čini da Zapadni Balkan, ali i EU imaju brojne izazove na tom putu.
Još jedna važna i aktuelna tema Konferencije su inovacije. Predsjednica ističe da su donošenje Strategije pametne specijalizacije u Crnoj Gori i niz inicijativa proisteklih kroz djelovanje međunarodnih institucija učinili da se ojačaju inovaciona infrastruktura i kultura u našoj zemlji i Regionu. Uvjerena je da će predstavljanje uspješnih priča iz ove oblasti ohrabriti prije svega mlade ljude da oblikuju i unaprijede inovativne ideje koje mogu doprinijeti razvoju privrede.
– Vjerujem da ćemo ovako koncipiranom Konferencijom otvoriti najaktuelnije teme, prodiskutovati brojne izazove, a i dati predloge za odgovor na njih – zaključila je predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.
Ben Butters, direktor asocijacije privrednih komora Evrope Eurochambres, u pozdravnoj riječi je istakao da se Konferencija Privredne komore održava u vrijeme kada je proširenje EU vjerovatno najviše pozicionirano na agendi Brisela u posljednje dvije decenije.
– Od početka rata u Ukrajini, proces proširenja je dobio novi zamajac, kako za ovu državu, tako i za zemlje kandidatkinje sa Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru. Evropska unija će usvojiti strategiju proširenje za nekoliko sedmica, a postoje signali da će ovo omogućiti procesima pristupanja da napreduju nakon godina mirovanja – rekao je Butters.
Prema njegovim riječima, Eurochambres podržava proces proširenja, prepoznajući moćan transformativni efekat perspektive članstva u EU. Ova asocijacija pomaže komorama članicama, uključujući PKCG ali i kompanijama koje Privredne komore okupljaju u prevazilaženju ekonomskih i društvenih izazova pristupanja Uniji.
Naglašava da su se ekonomije Zapadnog Balkana i Crne Gore impresivno oporavile u odnosu na period pandemije, te da su pokretači rasta bili lična potrošnja, izvoz i investicije. Takođe ukazuje na veliki efekat rata u Ukrajini na rast cijena energenata i hrane, sveopštu nesigurnost i rigidne finansijske uslove, što se osjetilo širom Evrope, a takođe i na Zapadnom Balkanu.
– Ohrabruje otpornost i ubrzanje ekonomskog rasta u Crnoj Gori i vidimo da se jaz između vaše i brojnih EU država sve više zatvara. Ali, potrebno je još raditi na unapređenju poslovnog okruženja, borbi protiv korupcije, zelenoj tranziciji i otklanjanju barijera koje ograničavaju učešće mladih i žena na tržištu rada. Moramo više učiniti kako bi mala i srednja preduzeća našla izvore finansiranja i gradila konkurentnost kompanija kako bi one doprinosile ekonomskom razvoju i oporavku od brojnih izazova sa kojima se EU poslovna zajednica sreće – kazao je prvi čovjek Eurochambresa.
Istakao je ponos što su komore Zapadnog Balkana dio evropske porodice i snažno vjeruje da se jačanjem biznisa u regionu i saradnje između njegovih poslovnih zajednica i EU, može znatno doprinijeti tom procesu.
Mreža komora je posvećena izgradnji kapaciteta ne samo komora već i biznisa koji su njihovi članovi. Privredna komora Crne Gore je jedna od ključnih komponenti u Mreži komora Evrope – zaključio je Ben Butters.
Prvi panel Konferencije o ekonomiji PKCG apsolvirao je temu „Kriza traje“ iz ugla ekonomije i finansija, suočavajući teoriju i praksu.
Uvodničarka i moderatorka bila je dr Zorica Kalezić, viceguvernerka Centralne banke Crne Gore, a panelisti prof. dr Igor Lukšić, Univerzitet Donja Gorica, prof. dr Dejan Šoškić, Univerzitet u Beogradu, prof. emeritus Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i Zoran Martinovski, finansijski ekspert.
Zorica Kalezić istakla je ocjenu MMF da je ekonomija na pravom putu ali se još nije izvukla iz nevolja. Usljed geopolitičke situacije, globalna ekonomija je ranjiva i praćena fragmentacijom, različitim nivoima protekcionizma i stvaranjem novih barijera za poslovanje.
– Iako se procjene cijene fragmentacije razlikuju, veća ograničenja međunarodne trgovine mogla bi smanjiti globalnu ekonomsku proizvodnju, do čak sedam odsto na dugi rok ili oko 7,4 biliona dolara, što je ekvivalentno ukupnoj veličini francuske i njemačke ekonomije – smatra Kalezić.
Sve to zajedno dovelo je do akceleracije inflacije do neslućenih visina u novijoj istoriji kaže viceguvernerka, dodajući da inflaciji treba dugo da se vrati na željene vrijednosti.
Prema njenim riječima, zemlje regiona su tokom krize stagnirale u približavanju nivoa dohotka evropskom. Kako sada stvari stoje, procjenjuje se da će Crnoj Gori biti potrebno 40 godina da dostigne prosječan nivo dohotka EU i moraće da sprovede strukturne reforme i makroekonomske politike kako bi to ubrzala.
Ona ističe da je potrebna nova strategija rasta Crne Gore koja se do sada zasnivala na infrastrukturnim projektima koji su najprije stvarali bumove, da bi potom došlo do pada, a pritom oni nijesu doveli do povećanja produktivnosti i nove vrijednosti.
Zaključila je ocjenom da je neophodno da budemo dio EU, jer želimo dijeliti njene vrijednosti, a ne samo EU standard, jer – jedno bez drugog nije moguće.
Igor Lukšić smatra da odgovor na aktuelnu krizu treba posmatrati iz tri ugla – konsolidacije javnih finansija, strukturnih reformi i unapređenja poslovnog ambijenta. Saglasan je sa ocjenama da bilježimo solidne makroekonomske parametre, BDP čije projekcije su da će do kraja godine iznositi sedam milijardi eura, kao i pad učešća javnog duga.
– Međutim, jasno je da je rast ekonomije u posljednjih nekoliko godina dominantno pod uticajem inflacije i priliva novca od građana koji su došli iz drugih zemalja. Potreban je odgovor naše politike u smislu demografskih trendova, odnosno pitamo se ima li mjesta ambicioznoj demografskoj politici – rekao je Lukšić, dodajući da to pitanje treba da bude dio strukturnih reformi.
Naglašava da su sa stanovišta fiskalne konoslidacije parametri dobri, ali treba uzeti u obzir i rastuće rashode. Ipak, ocjenjuje da je svaka dalja korekcija u tom smislu vrlo rizična.
– Ovo nije trenutak za fiskalne reforme, jer je ranjivost onda potencijalno veća. Mi imamo sve parametre pregrijane ekonomije i ne treba dolivati ulje na vatru – kaže Lukšić.
U narednom periodu treba koristiti nove vidove finansiranja javnih izdataka putem zelenih obveznica, navodi on.
– Zašto naš prostorni plan ne bi bio zeleni prostorni plan. Ima prostora da sa EU institucijama radimo u tom pravcu – kaže Lukšić.
Prema njegovim riječima, aktuelne su teme reforma penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema, a u posebnom fokusu njegove diskusije bilo je unapređenje poslovnog ambijenta kako bi se privukle nove investicije.
– U domenu poslovnog ambijenta, primjetno je da imamo pad stranih direktnih investicija i to treba da brine kreatore politika, jer nije dobro sa aspekta održivosti finansija. Kako diverzifikovati privredu i povećati produktivnost u zemlji oslonjenoj dominantno na turizam? Treba diverzifikovati turističku uslugu, izaći iz klasičnog vida turizma i razvijati nautički, zdravstveni i druge vidove koji donose veću premiju – rekao je nekadašnji premijer.
Prof. dr Dejan Šoškić govorio je, u svijetlu krize koja traje, koliko je BDP kao indikator kredibilna osnova koji može predstaviti rast jedne ekonomije, te šta sa njim u odnosu na kupovnu moć i broj stanovnika.
– Nominalni BDP je dobar približan pokazatelj ekonomske moći za zemlje sa sličnim nivoima cijena – kazao je on, dodajući da razvijene ekonomije mogu imati širok spektar različitih nivoa nominalnog BDP-a u lokalnim valutama, što može prouzrokovati značajne greške – istakao je Šoškić.
On navodi da nominalni BDP u SAD-u iznosi 25,46 biliona dolara, Kini 17,96 biliona dolara, Francuskoj 3,07 biliona dolara, Južnoj Africi 0,405 biliona dolara.
– Zbog toga moramo uzeti u obzir razlike u nivou cijena između različitih zemalja koje nisu obuhvaćene nominalnim kursnim razmjenama, te je stoga najpreciznija dostupna mjera BDP-a za međunarodno upoređivanje.
Šoškić je istakao da ono što generalna javnost u Regionu uočava jeste nekakav rast BDP-a koji nema svoju translaciju kada je u pitanju realno stanje.
– Možemo govoriti i o paritetu kupovne snage, kao alternativnom deviznom kursu, koji kaže da treba množiti sve proizvode i usluge da bi se dobio realan presjek stanja – kazao je on.
On se osvrnuo i na nivo zaduženosti, istakavši da se finansijska moć promijenila, pa su sada zapravo zemlje G7 one sa najvisočijim nivoom duga. Takođe, poručuje on, dešava se prelivanje globalne u lokalnu inflaciju, te je neophodno više govoriti o trendovima, kako bi se kreirale relanije procjene.
Ljubo Jurčić ocjenjuje da će se tek za deset godina znati da li je Hrvatska efikasno ušla u evropsku monetarnu uniju, kako to vide njeni susjedi.
– Mi smo deceniju u EU, ali imali smo krize koje distorziraju sliku o našoj uspješnosti. Smatram da se ipak nismo pripremili u potrebnoj mjeri – navodi on.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je, za razliku od najrazvijenijih zemalja EU, isuviše orijentisana na turizam, što nije dobro.
– Imamo dobre prihode od turizma, ali to treba da bude samo dobra dodatna djelatnost, a ne zasnivati ekonomiju na tome. Uostalom, dolaze nam strani turisti, rade nam strani radnici, a strani su i vlasnici hotela, pa po čemu je to hrvatski turizam? Zapadne države razvoj zasnivaju na industriji jer smo industrijsko društvo. Nove generacije treba da kreiraju nove indsutrije, za što su potrebna i nova znanja. Bojim se nijesmo stvorili podlogu za to – rekao je Jurčić.
Prema njegovim riječima, inflacija, kojoj svjedočimo, pokazatelj je bolesti strukture privrede.
U osvrtu na evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, Jurčić smatra da ovdašnji političari plasiraju pogrešnu sliku o tome.
– Naši političari ulazak u EU predstavljaju kao čarobno rješenje za probleme, ali nijesam siguran u to, naročito s ekonomskog stanovišta, iako podržavam Evropsku uniju. Ekonomska politika nije u nadležnosti EU već nacionalnih vlada. Čiji će proizvodi „juriti“ ka jedinstvenom evropskom tržištu zavisi od efikasnosti nacionalnih ekonomskih politika. Moraju se stvoriti uslovi za vlastiti razvoj – zaključio je on.
Zoran Martinovski, finansijski ekspert, govorio je o problemima budućeg razvoja naših zemalja u svijetlu održivosti, obnovljive energije i zelene tranzicije.
On je istakao da je prošla godina bila izazovna, s visokim cijenama i visokom inflacijom, te nepovoljnim vremenskim prilikama. On navodi da se, prema najnovijem izveštaju Svetske banke, očekuje da će rast BDP-a na Zapadnom Balkanu biti skroman, oko 2%, dok Crna Gora može očekivati nešto veći rast zahvaljujući turizmu. Ali sveukupno, da biste udvostručili BDP, trebaće vam 28 godina, navodi on, ističući da je emigracija ključni izazov za kompanije u ovom trenutku.
-Najbolji ljudi odlaze, a to zaista može smanjiti produktivnost, ako naši najbolji talenti napuštaju Region, onda se mijenja i cijela perspektiva – kazao je Martinovski.
On je apostrofirao da nam je neophodan novi ekonomski model, te više stranih direktnih investicija.
Kada je u pitanju zelena tranzicija i zeleno finansiranje, kazao je da su ključni problemi ekološki i socijalni faktori, kao i dobro korporativno upravljanje.
–Sada imamo obavezu prema zelenoj taksonomiji koja dolazi iz EU. Ako želite koristiti finansije od stranih institucija i komercijalnih banaka koje su dio međunarodnih organizacija i usaglašene s EU standardima, morate prilagoditi svoje poslovne modele kako biste zadovoljili ekološke, socijalne i standarde za dobro upravljanje – poručio je Martinovski.
Prema njegovim riječima, većina ljudi je i dalje nesvjesna promijenjene stvarnosti, kao i institucije. Stoga, navodi, neophodno je poboljšati obrazovni sistem i edukaciju na svim nivoima.
–Ključ je, rekao bih, kako preoblikovati poslovne modele u kompanijama, izgraditi kapacitete u institucijama kako bi podržali privatni sektor u prelasku iz tradicionalne u zelenu ekonomiju, te nacionalnu regulativu uskladiti sa novom zelenom taksonomijom – zaključio je on.
Evropski zeleni plan predstavlja sveobuhvatnu strategiju za tranziciju ka zelenoj ekonomiji čiji ciljevi i predviđene mjere osim EU uključuju i zemlje koje još nijesu članice. Stavljanjem potpisa na Sofijsku deklaraciju države Regiona obavezale su se na poštovanje zadataka koji proističu iz Zelene agende za Zapadni Balkan, a koji su brojni, izazovni i podrazumijevaju značajna finansijska ulaganja, uz krajnje odgovoran i inkluzivan pristup.
Uvodničar i moderator panela „Zelena tranzicija u EU i na Zapadnom Balkanu – de iure i de facto“ bio je Radovan Nikčević, projekt menadžer EU za Zelenu agendu u Srbiji, UNDP, a panelisti: Ladeja Godina Košir, kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera cirkularne ekonomije, dr Dragana Radević, zamjenica stalnog predstavnika UNDP Crna Gora, Vedad Suljić, direktor, CETEOR i dr Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Radovan Nikčević ističe aktuelnost pitanja da li su zeleni i ekonomski razvoj komplementarni, naročito ako se uzme u obzir da se dominantno govori o investicijama kao značajnim indikatorima ekonomskog razvoja.
– Svjetska ekonomija je još zasnovana na linearnom principu – uzmi, napravi, iskoristi i odbaci. Neophodno je razgovarati o cirkularnoj ekonomiji sa racionalnom upotrebom resursa, produžetkom vijeka upotrebe proizvoda, reciklažom i smanjenjem zagađenja, što je sve postalo temelj civilizacije pod nazivom Zelena agenda ili zelena tranzicija – rekao je Nikčević.
Podsjetio je na to šta je zelena agenda, da li i je ona šansa ili prijetnja, gas za naprijed ili kočnica, i kakve efekte ima na privredu, društvo, ali i nove generacije. European green deal postavlja pred cijeli Stari kontinent jasan cilj – klimatsku neutralnost od polovine ovog vijeka i određuje dalje pravce razvoja. Strategija Zelene agende sastoji se od pet stubova i obuhvata sve grane privrede, jer će imati značajne impilkacije na sve priviredne subjekte, kazao je uvodničar.
Ladeja Godina Košir zapitala se zašto cirkularna ekonomija, kad je linearna jednostavnija.
– Važniji je ekonomski razvoj u pravom smjeru od ekonomskog rasta. Razvoj treba usmjeriti ka zelenom i ostvariti ga sopstvenim snagama – smatra ona.
Ističe da su još uvijek nepovoljni podaci o tome koliko smo cirkularni na globalnom nivou.
– Circular Gap Report pokazuje da samo 7,2 odsto resursa koje uzmemo iz prirode uspijevamo zadržati u ciklusu proizvodnje i potrošnje, odnosno ne bacimo. To nije racionalno, a ekonomija bi trebalo da je racionalna – rekla je Godina Košir.
Dodaje da se čini da aktuelna geopolitička dešavanja usmeravaju ekonomiju dalje od zelene, a bliže ratnoj, u cilju obezbjeđenja stabilnosti i sigurnosti.
Prema njenim riječima, mnogo je novca investirano u cirkularnu ekonomiju ali je efekat upitan jer se sve previše svodi na to kako napraviti nešto od otpada, umjesto na to kako manje proizvoditi a osigurati kvalitet života, odnosno kako mijenjati biznis modele.
– Svakog dana bi trebalo donositi odluke koje bi vodile ka zelenom, kako bismo očuvali civilizaciju i planetu. Cirkularna ekonomija se isplati jer smanjuje rizik poslovanja – rekla je ona.
Ističe da veliki novac za zelene projekte u privredi u značajnoj mjeri dobijaju velike korporacije, ali je paradoks u tome što je Evropa utemeljena na malim i srednjim preduzećima.
– Neophodno je smanjiti birokratiju, povezati male igrače u lance kako bi mogli da stvaraju biznis modele koji su cirkularni. Aktuelni trenutak je velika prilika i za region, jer se sada proizvodnja seli iz Kine nazad u Evropu – ocjenjuje panelistkinja.
U Crnoj Gori je pitanje napretka u zelenoj tranziciji povezano s tim kako kroz turizam možemo ojačati poljoprivredu, koju ćemo energiju upotrebljvati za infrastrukturu, mobilnost i slično. Prema njenim riječima, naša zemlja treba da prepozna male ekosisteme na koje će se ostali stejkholderi nadovezati, te privući novac projektima i realizovati prave investicije za svrsishodni razvoj.
– Porto Montenegro je pravi primjer kako mali ekosistem može povući ostale igrače u ovaj vid tranzicije – kaže Ladeja Godina Košir.
Dr Dragana Radević govorila je o najvećim izazovima sa kojima se Crna Gora susrijeće u sprovođenju ciljeva iz Zelene Agende, te kako svaku krizu iskoristiti kao novu šansu.
Ona smatra da je trenutna situacija povoljna za iskorištavanje zelenih procesa koji će pomoći jačanju crnogorske ekonomije i njene diversifikacije kako bi postala konkurentnija na međunarodnoj sceni. Naglasila je i da imamo prednost manjih sistema, jer su oni fleksibilniji, te da se brzo prilagođavaju novim trendovima, u čemu vidi šansu.
– Moramo više raditi na promociji zelene tranzicije i njenih pozitivnih aspekata, kako bismo podstakli promjene – istakla je Radević.
Prema njenim riječima, na putu zelene tranzicije postoje brojni izazovi koji se ne razlikuju previše od onih u drugim zemljama. Neki od najvažnijih problema uključuju očuvanje bioraznolikosti i ekosistema, zagađenje vazduha i voda, održivu poljoprivredu, energetsku tranziciju i obnovljive izvore energije, upravljanje otpadom i recikliranje, jačanje političkih i institucionalnih kapaciteta, te borbu protiv klimatskih promjena.
– Svi sektori privrede moraju sarađivati kako bi se brže i efikasnije rješavali ovi izazovi, a privrednicima treba pružiti adekvatnu podršku, posebno finansijsku, kako bi ovaj proces uspješno završili – kazala je ona.
Radević je poručila da UNDP u Crnoj Gori stoji na raspolaganju privredi za finansijsku i mentorsku podršku za sve one projekte koji se odnose na zelenu tranziciju, kako bi se u konačnom promovisao koncept zdrave i održive Crne Gore.
Prema njenim riječima, još jedan od ključnih izazova koji predstoji jeste podizanje svijesti građana i poslovne zajednice o zelenoj tranziciji, što je od izuzetne važnosti kako bi se svi zajedno pridružili globalnim trendovima i ostvarili ciljeve Zelene Agende.
Vedad Suljić se fokusirao na zagađenje i energetsku efikasnost kao značajan instrument koji utiče na kvalitet vazduha.
– Energetska efikasnost je razvojna šansa zemalja zapadnog Balkana i to su brojne studije dokazale – navodi Suljić.
Ističe da se u prethodnih 15 godina najviše radilo na energetskoj efikasnosti javnih zgrada, ali da se 50-60 odsto energije troši u objektima stanovanja.
– U toj oblasti se mora najviše raditi, a tome se sve više okreću i finansijske institucije. Čak 55 milijardi eura iznosi investicioni potencijal u obnovi objekata stanovanja, što je 55 odsto BDP-a Zapadnog Balkana. Da bi se iskoristila ova velika investiciona prilika, potrebno je razviti implementacioni kapacitet na svim poljima – navodi on.
Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini treba 7,5 hiljada radnika godišnje da bi implementiralo projekte obnove objekata stanovanja, ali je problem što ta država ima deficit zanatskih zanimanja koji sve više odlaze na Zapad.
– Nemamo radnike koji bi to implemetirali u predviđenom obimu od 8,8 hiljada zgrada godišnje – kazao je Suljić.
U osvrtu na Crnu Goru, Suljić je ukazao da se zimiu značajnoj mjeri koriste nepogodni izvori energije, ugalj i drvo, te da i imamo paradoks da je to povoljno iz finansijskog ugla. Ističe važnu ulogu Fonda za zaštitu životne sredine u obezbjeđenju povoljnih uslova za finasiranje prelaska na obnovljive izvore energije.
– Energetsku efikasnost treba posmatrati izvan konteksta finansijske koristi, već kroz ekonomske i zdravstvene benefite koje donosi – naveo je on.
U daljoj diskusiji dotakao se CBAM-a takse koju će uvoznik iz EU plaćati na proizvod koji potpada pod ovu regulativu, a koja čini da će proizvodi sa Zapadnog Balkana biti manje konkurentni na tom tržištu. Počela je implementacija CBAM 1. oktobra, a dužni smo da ga od 2026. godine u potpunosti implementiramo.
– Jedini način da se prilagodimo je da smanjimo karbonski otisak i to je osnov cirkularne ekonomije. To možemo učiniti investicijama, a da bismo došli do evropskih fondova moramo im predlagati projekte koji se prije svega odnose na podršku privredi, odnosno malim i srednjim preduzećima u zelenoj tranziciji i instaliranju solarnih te drugih sistema koji umanjuju karbonski otisak – zaključio je Suljić.
Dr Tomislav Radoš, osvrnuo se na spremnost hrvatskih preduzeća na zelenu tranziciju, te dostupnim EU fondovima za taj proces.
On je istakao da je, prema istraživanju iz 2021. godine, procenat preduzeća u Hrvatskoj koja su pozitivno gledala na proces zelene tranzicije bio nula.
– Ove godine imamo mali rast, jer se konačno shvata da oni koji ne budu počeli poslovati po kriterijumima zelene tranzicije, jednostavno neće biti konkurentni, ali će i teže dolaziti do kredita ukoliko ne posluju po principu održivosti– kazao je Radoš.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je u novoj finansijskoj perepktivi dobila najviše novca po glavi stanovnika u odnosu na ostale evropske zemlje, i to 24 miljarde eura, od čega će pola ići na zelenu i digatalnu tranziciju.
– Mislim da je ovo ogromna prilika i da su to svi shvatili na vrijeme – kazao je on, dodajući da je strategija EU jasna, svi se moramo na kraju zeleno transformisati.
Kako navodi, u tom procesu biće i onih koji će u toj tranziciji propasti, ali biće mnogo više onih koji će od toga profitirati, posebno snažeći svoju konkurentnost i pozitivno poslovanje.
– Neke od tehnologija koje su ključne za zelenu tranziciju biće proizvedene i u Hrvatskoj, što će doprinijeti rastu domaće industrije – poručio je Radoš.
On je takođe naglasio važnost edukacije privrednika o ovim procesima, te istakao ključnu ulogu privrednih komora u tim procesima, kroz radionice, mentoring i obuke.
Kreatori politika, da li se čujemo?
Tokom Konferencije o ekonomiji, predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić bila je uvodničarka i moderatorka na panelu u čijem su fokusu bili izazovi sa kojima se srijeću privrednici, te njihovo viđenje kako donosioci odluka mogu da doprinesu povoljnijem ambijentu za poslovanje i sadržajnijoj regionalnoj saradnji.
Na ovu temu su diskutovali Jovan Lekić, osnivač i direktor NALL International, Crna Gora, prof. dr. Venan Hadžiselimović, generalni direktor HIFA OIL, Bosna i Hercegovina, Berat Rukiqi, Manpower Group, Kosovo, Zoran Daljević, direktor za Srbiju Atlantic Group i Herjola Spahiu, direktorica, NOA Albania.
Predsjednica Drakić istakla je važnost komunikacije biznis zajednice sa donosiocima odluka. Iako se biznis ne bavi politikom, političari se – direktno ili indirektno – bave privredom, donoseći odluke koje često ne odražavaju njene interese.
– Za manje od mjesec trebalo bi da dobijemo treću Vladu u posljednje tri godine i ono što ćemo argumentovati tokom ovog panela kao i u narednom periodu doprinijeće određenim zaključcima koje donosioci odluka treba da čuju – rekla je Drakić.
Ona se osvrnula na aktuelne ekonomske prilike, u velikoj mjeri uslovljene ratom u Ukrajini, koji za posljedicu ima visoku inflaciju, strožije uslove finansiranja, poremećene lance snabdijevanja. Svjetska banka predviđa negativne stope rasta za brojne razvijene države, te njegovo usporavanje na Zapadnom Balkanu na 2,5 odsto. Međutim, potrošnja je ostala otporna na krizu u Crnoj Gori, koja bilježi najveću stopu rasta u drugom kvartalu, prije svega zahvaljujući ljudima koji su kod nas došli iz Ukrajine, Rusije i Turske, i u statusu su lica sa privremenim boravkom.
– Ovdje treba da damo odgovor kako da idemo dalje i zadržimo ove stope rasta ukoliko se stavovi poslovne zajednice ne čuju u dovoljnoj mjeri – rekla je predsjednica Komore.
Jovan Lekić je tokom izlaganja posebno ukazao na činjenicu da je u našoj državi politika nadjačala privredu, te da ostale teme od društvenog značaja ne dolaze do izražaja.
-–Na nama je da se taj glas čuje i da u okviru kreiranja politika promijenimo trenutnu situaciju, koja po mom sudu nije dobra, jer smatram da smo isključeni iz političkog dijaloga u pravom smislu te riječi – kazao je on.
Prema njegovim riječima, moramo zajedno tražiti načine da promijenimo trenutnu realnost, koja nije baš dobra, kada je u pitanju naš region.
– Kao privrednici, moramo se bolje nametnuti kao učesnici politčkog dijaloga i to kroz instiitucionalni okvir. On nam je neophodan jer smo mi ti koji smo kreatori i nosioci ekonomskog razvoja, sa praktičnim znanjem i iskustvom – poručio je Lekić.
Prema njegovim riječima, dijalog nam je potreban kako bi definisali i održive politike i doprinijeli razvoju društva kojem svi težimo, onom bogatijem, srećnijem i uređenijem.
-–Uloga privrednika mora biti drugačija, oni ne smiju biti isključeni iz donošenja ključnih odluka koje se odnose na ekonomske programe. Donosioci odluka moraju imati više sluha za privredu, ali i za tradicionalne socijalne partnere – kazao je on.
Lekić ističe i da se moramo više udruživati i zajednički djelovati jer se samo tako možemo nametnuti kreatorima poliitika nas čuju.
-– Privredna komora, zajedno sa drugim komorama u okruženju, te brojna poslovna udruženja, zaista nastoje da se izbore za bolje poziciju privrednika – rekao je on, dodajući da kada se razgovara institucionalno, snaga biva veća.
Berat Rukiqi je ocijenio da na Kosovu postoje izazovi koje dovode do političkog rizika i nepredvidljivosti za tamošnju privredu.
– Glavno je pitanje da li se čujemo sa donosiocima odluka, a moj odgovor je – ne čujemo se, bar ne na Kosovu. Zvaničnici se uglavnom bave dnevno-političkim i populističkim temama koje se odnose na tekuće razmirice sa Srbijom. Na Kosovu je politika gluva za privredu i makar protekle tri godine izostaje javno-privatni dijalog. Trenutno nemamo mehanizam koji bi okupio privatni i javni sektor oko važnih tema – rekao je Rukiqi.
Ocjenjuje da je kosovska ekonomija suočena sa brojnim izazovima.
– Kosovska ekonomija nije toliko integrisana u međunarodno tržište, ali ono itekako utiče na nas, jer uvozimo 90 odsto potrebnih proizvoda, uz značajan deficit. Visok nivo inflacije i nedostatak vladinih mjera doveli su do jako teške situacije za sve nas – kazao je on.
Smatra da su posebno problematični izazovi nedostatka javnih ulaganja – od 700 miliona očekivanih ove godine (trebalo je da generišu ukupno oko tri milijarde eura vrijedne privredne aktivnosti), realizovano je svega 100 miliona. Tu su i neodrživi izvori privrede sa visokom potrošnjom koja je podsticana iz dijaspore. Preduzećima nedostaju radnici i to će postajati sve problematičnije usljed vizne liberalizacije.
– Uz nedostatak adekvatnih politika, ove i naredne godine imaćemo vrlo teška vremena, što će uticati na realnu ekonomiju, radna mjesta, ulaganja i budući ekonomski razvoj – zaključuje Rukiqi.
Prema njegovim riječima, regionalna saradnja se ne razvija u dobroj mjeri, već je, smatra, zapala u u svojevrsni ćorskokak.
– Kada bi se privreda pitala situacija bi bila mnogo bolja, ali ona je rezultat nedovoljne posvećenosti kako lokalnih donosilaca odluka, tako i Evrope. Ne možemo da navedemo više od četiri postignuća Berlinskog procesa. Glavni njegov cilj je bio da se Region spremi za EU tržište uspostavljanjem zajedničkog regionalnog, od čega smo daleko, uz puno barijera za trgovinsku razmjenu – kazao je on.
Zoran Daljević govorio je o ključnim izazovima i ekonomskim poltikama u Srbiji.
On kao moguće pravce djelovanja privrede vidi u saradnji i dijalogu sa kreatorima politika, posebno po pitanjima donošenja zakona, propisa i strategija.
– Taj dijalog vidim kroz učešće poslovnih udruženja i uvažavanje njihovih sugestija, posebno Privredne komore, kako bi se izborili za predvidljiviji i bolji poslovni ambijent – kazao je Daljević.
Prema njegovim riječima, svima je ideja vodilja članstvo u EU i to mora biti prioritet kako Vlade tako i privrede, iako nas čeka dug put.
On se osvrnuo i na rast BDP-a u Srbiji, za koji se predviđa da će biti 3,5% iduće godine, međutim, navodi da to iako jeste rast, nije dovoljno kako bi dalje napredovali.
Kada je u pitanju regionalna saradnja, Daljević je istakao da privrednici Regiona moraju više sarađivati kako bi razmjenjivali iskustva i dobru praksu, te važne informacije za poslovanje.
– Generalno, posao privrednika je da se povezuju i zajedničkim radom grade dobar poslovni ambijent i slobodnu trgovinu – kazao je Daljević.
Takođe, ističe da su reforme i usaglašavanje procesa sa EU od izuzetne važnosti za kreiranje stabilnog i konkurentnog poslovanja u budućnosti, te za lakši pristup EU fondovima.
Herjola Spahiu ocjenjuje da očigledno u vezi sa temom panela ima mnogo sličnosti na nivou regiona. Organizacija kojom rukovodi obezbjeđuje pristup finansijskim sredstvima najranjivijim kategorijama, među kojima su žene, mladi, ruralne sredine, mikro preduzeća i porodice koje ne mogu da obezbijede standard bez kreditne podrške.
– Vrlo često nam iz EU zemalja dolaze da se upoznaju sa našim biznis modelom i gledaju šta mogu da usvoje i primjene u svojim kompanijama. Sigurna sam da se iz poslovanja kompanija na Balkanu mogu prenijeti brojne pozitivne poslovne prakse na evropska preduzeća. Ukoliko bismo objedinili snage u Regionu, mogli bismo bolje da nastupamo na tržištu – kazala je Spahiu.
Prema njenim riječima i ova organizacija nastoji da unaprijedi politike i okruženje kako bi bolje opsluživala potrebe zajednice.
– Ipak, nailazimo na prepreke da nas saslušaju, prihvate naše stavove i izmijene zakonodavstvo – navodi ona, ističući kao loš primjer formiranje lokalnih fondova za podršku privredi bez konsultacija sa privrednicima, a koje su iskoristile velike kompanije a ne mala i srednja preduzeća.
– Male smo zemlje i imamo fragmentirane ekonomije. Ako bismo takvi ušli na EU tržište, konkurencija bi nas pojela. Potrebno da budemo veći i dio lanaca kako bismo bili konkurentniji – rekla je ona, uz konstataciju da pristupanje EU za ovu zemlji sve više postaje cilj iz snova, a sve manje realnost.
Venan Hadžiselimović je na početku izlaganja posebno zahvalio Privrednoj komori Crne Gore i istaknutim crnogorskim privrednicima na predanom radu i dobroj saradnji, ističući da je to pravi primjer dobrih odnosa, te da svi treba više da udružujemo.
Prema njegovim riječima, svi se u Regionu suočavaju sa sličnim problemima kada je poslovni ambijent u pitanju, ali da u BiH-a postoji dodatna nepogodnost zbog velikih problema u sistemima odlučivanja i podijeljenosti unutar organizacionih struktura eniteta, te birokratije.
– Privrednici su ostavljeni na ledini, bez zakonskih regulativa koje bi poboljšale poslovni ambijent i ubrzale različite procedure – istakao je Hadžiselimović.
On je kazao da se prethodnih 30 godina glas privrede i poslovne zajednice u BiH nije najbolje čuo, a da mjere, koje se donose, nisu adekvatne i ne daju prave rezultate.
– Mi se trudimo da uz pomoć naše Privredne komore i ostalih udruženja dajemo kvalitetne predloge i sugerišemo na brzinu donošenja zakona koji se tiču privrede – rekao je Hadžiselimović.
Panel je zaključen ocjenom predsjednice Drakić da su ovakvi razgovori o ekonomiji dobar put kojim privrednici mogu ukazati donosiocima odluka kako da doprinesu povoljnijem ambijentu za poslovanje i sadržajnijoj regionalnoj saradnji.
Panelom na temu „Inovacije: Pre(d)uzmi ideju“, 12. nastavljena dvodnevna Konferencija o ekonomiji 2023 Privredne komore Crne Gore, u čijem je fokusu ekonomski horizont Regiona.
Uvodničar je bio Habib Lešević, preduzetnik i motivacioni govornik, NUU Berlin, a moderator diskusije Velibor Bošković, direktor Naučno-tehnološkog parka Crne Gore. Na ovu značajnu temu diskutovali su panelisti: Valentina radulović, osnivačica Flourish, Carl Warkentin, osnivač Circular Textile Platform @ CIRCULAR REPUBLIC, Laura Martin, regionalni director za jugoistočnu Evropu kompanije Glovo i Danilo Bunčić, direktor infrastrukture projekta P3Mobility.
Habib Lešević je govorio na temu „Kako uspostaviti inovaciju da biste iz korijena promijenili biznis“.
– Inoviranje znači uvesti novo u već uspostavljeno. Inovacija nije radikalna transformacija stvarnosti. Preduslov je osporiti status quo i da uvidimo šta možemo uraditi novo i bolje. Tako evoluiramo u drugačije stanje stvari. Za nas to izgleda lako, ali nije, jer smo prirodno pripremljeni da nam to bude problem – kazao je Lešević.
Kao prepreke inovacijama, među ostalima, vidi svojevrsnu neurološku programiranost čovjeka da ne osporava status quo ako je za njega iole pozitivan, kao i urođenu inerciju prema realizaciji novih stvari.
– Kada počnemo mijenjati status quo ulazimo u zonu nepoznatog, a programirani smo da se opiremo neizvjesnosti. Kretanje ka novom predstavlja rizik da budemo isključeni iz grupe koja radi stvari na isti, stari način. Poziva privrednike da preispitaju svoje prakse, i okrenu se heuristici koja vodi inovacijama, umjesto procesnom pristupu koji podstiče status quo i kontrolu.
– Naglasite značaj učenja u odnosu na predviđanje i kontrolu. Menadžment često bira put najmanjeg otpora, ali je u komunikaciji sa zaposlenima bolje biti iskren nego prijateljski nastrojen, te zasnivati organizaciju na meritokratiji. Kompanijska kultura treba da bude usmjerena ka svrsishodnom. Potrebno je pokrenuti zaposlene i ka holističkom djelovanju i stvaranju novih vrijednosti – zaključio je on.
Velibor Bošković istakao je da je tema inovacija prilično eksploatisana ali da se nedovoljno razumiju njeni procesi i značenje.
– Svi u zajednici moramo nešto preduzeti da bi se stvari mijenjale, u suprotnom se ništa nikada i neće ostvariti. Izlazak iz zone komfora je uvijek neizvjestan, ali moramo pokušati – kazao je on.
Prema njegovim riječima, moramo razumjeti okolnosti i činjenice koje nas dovode do toga da radimo na održivosti start-apova kako bi na taj način doprinijeli snaženju cjelokupne crnrogorske ekonomije.
– Održivost start-apova je nešto na čemu svi treba da radimo jer se iz njih može izroditi veliko, kao što je kompanija Rimac automobili, te pomoći razvoju cijele ekonomije i njenoj digitalnoj transformaciji – kazao je Bošković.
Valentina Radulović, osnivačica kompanije Flourish je posebno zahvalilila Privrednoj komori Crne Gore što je prepoznala i uvrstila temu inovacija u svoju agendu, ističući da su inovacije pravi put ka boljoj i produktivnijoj ekonomiji.
Ona je podijelila svoju priču o osnivanju start-apa, koja je netipična za naše prilike.
– Izlazak iz jedne velike kompanije u kojoj sam radila 17 godina, iz moje naizgled komfort zone, jeste bilo traumtično. Naš poslovni ambijent nije baš otvoren za promjene, a kamoli inovacije, a ja sam sa svojom koleginicom odlučila da krenem u specifične preduzetničke vode koje se tiču edukacija – kazala je ona.
Kako je navela, u svojoj kompaniji se bave edukacijom djece u oblasti digitalnih vještina, za koje cijeni da su neophodne u dobu u kojem živimo.
– Mi ih ne učimo samo pukom programiranju, već kreativnosti, logici i emotivnoj inteligenciji. Upornost je ključna , bez toga , čak ni u start-ap svijetu, nema uspjeha – poručila je Radulović.
Kako bi unaprijedili naš preduzetnički naš startap sistem, smatra da je prvenstveno nephodno nephodna edukacija, ali i obezbjeđivanje lakšeg pristupa finansijama.
– Kultura inovacija nam je potrebna još od vrtića. Da gajimo i ohrabrujemo djecu da budu inovativni, kreativni, te da je u redu da prave greške, ali i da pokušaju ponovo – zaključila je Radulović.
Carl Warkentin smatra da će do 2030. godine većina kompanija imati inkoroporiran koncept cirkularne ekonomije u svoj biznis.
– Svaka kompanija koja želi da bude uspješena u narednoj deceniji mora da inkorporira principe cirkularne ekonomije, kako bi bila resursno efikasna. To je biznis model za budućnost. Kompanije moraju da uvedu nove koncepte poslovanja kako bi se prilagođavale okolnostima a to je vrlo interesantno za start-apove koji mogu brzo da mijenjaju biznis modele – rekao je Warkentin.
Naglašava da ne možemo biti cirkularni ukoliko smo fokusirani samo na sebe a nijesmo povezani sa okruženjem.
– Moramo se fokusirati na mogućnost da iskoristimo sopstvene resurse. Trenutno, recimo, recikliramo svega jedan odsto odjeće i tekstilna industrija je jedan od najvećih zagađivača. Kad bismo u Njemačkoj reciklirali sav pamuk bili bismo treći najveći snabdjevač ove sirovine u svijetu – naveo je on.
Warkentin smatra da se moramo prilagoditi cirkularnoj ekonomiji već sada, promijenimo način razmišljanja i poslovanja da bismo mogli da radimo i za deset godina. Smatra da startapovi daju odlične poslovne ideje i treba ih povezati sa velikim preduzećima na obostranu korist.
Danilo Bunčić istakao je da je u svijetu inovacija upornost ključna sposobnost, te da je takođe od izuzetne važnosti oko sebe imati dobar tim, dovoljno „lud“ da izdrži određene napore i sprovede sve što zamislite, ali i da je neophodan faktor sreće.
– Smatram da je jako važno razvijate ekosisteme i zajednice inkubatora znanja, gdje ljudi zajednički dolaze do određenog nivoa samosvjesnosti i znanja – kazao je on, dodajući i da udruživanje kompanija može značajno pomoći razvoju inovacija.
Prema njegovim riječima, iz kompanije Rimac gdje je radio dugo godina, izašlo je jako puno start-apova, sa ljudima koji su tamo učili i razvijali se.
Bunčić je istakao da naš region ima zaista veliki potencijal za razvoj start-apova, ali da je najbitnije ljude ohrabrivati, pružiti im prostor da se slobodno izraze, kako bi izašli iz svoje zone komfora i napravili nešto novo.
-„Know how“ imamo sve više, ali je ključno učenike i studente više motivisati da budu kreativniji i idu u smjeru inovacija – poručio je on.
Laura Martin je opisala put kompanije Glovo od osnivanja i kako je transformacijom procesa došlo do njenog rasta i poslovanja u 25 zemalja Evrope, Centralne Azije i Afrike.
– Naša glavna „opsesija“ je da transformišemo način na koji se digitalizuju gradovi u kojima poslujemo. Za Glovo je tehnologija glavni stub kompanije koji povezuje naše korisnike i kurire. Mi dajemo lokalnim biznisima alatke da se povežu online. Recimo, 50 odsto restorana je prvi put pristupilo online kanalima preko Glova – kazala je Martin.
Prema njenim riječima, da bi došli u lidersku poziciju, pored tehnologije važna je brzina kojom se razvijate i reagujete.
– Budite agilni u donošenju odluka. Mi pokušavamo da uvijek budemo korak ispred i izlazimo van zone komfora. Resurse smo usredsredili na zemlje gdje smo imali bolje rezultate u odnosu na konkurenciju. Takođe, naši lokalni timovi imaju mnogo prostora i moći za odlučivanje čime doprinose da budemo bolji od konkurenata i prilagodimo se potrebama okruženja – rekla je ona.
Ističe važnost edukacije o novim servisima koje nude, kreiranja dobrog iskustva korisnika, proaktivnog pristupa u poslovanju i realizacije novih ideja.
Posljednji panel Konferencije o ekonomiji organizovan je na temu „Održivost evropskih integracija i perspektive članstva u EU“. Uvodne riječi uputila je moderatorka Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje, a panelisti su bili prof. dr Gordana Đurović, Univerzitet Crne Gore i predsjednica Crnogorske panevropske unije, Goran Svilanović, konsultant i bivši generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju, Dragana Đurica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji i Leposava Ognjanoska Stavrovska, Prespa institut, Sjeverna Makedonija.
Daliborka Uljarević kazala je da je tema evropskih integracija od presudnog značaja za cijelo društvo pa i za privredu i njenu održivost.
Kada govorimo o održivosti evropskih integracija, ona vjeruje da je ključno razmatrati kako ćemo oblikovati naše društvo kako bismo imali državu zasnovanu na vladavini prava.
– Čini mi se da nedostaje kvalitetno sprovođenje neophodnih promjena u tom procesu, i to je nešto što već dugo traje u našem regionu. No, ono što je još važnije za nas koji živimo ovdje jeste unutrašnja demokratizacija u cilju evropske integracije – kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, moramo se suočiti ne samo s perspektivom EU i razmišljanjima unutar nje, već treba duboko pogledati u vlastito dvorište.
-Treba dobro razmisliti o tome što nas koči u našim vlastitim državama i kako te prepreke da savaladamo – poručila je ona.
Istakla je da je u Crnoj Gori rekordna podrška EU u odnosu na druge države te da predstavlja izraz sna o boljem životu, jednakim šansama, izvjesnosti i stabilnosti u planiranju ličnih i profesionalnih postignuća.
Goran Svilanović je predstavio svoj rad u High level grupi, nezavisnoj grupi visokog nivoa, a koja pruža metodu strukturiranog dijaloga u ranim fazama kreiranja politika.
– Mi usklađujemo različite poglede (javni, privatni, akademski sektor) o određenom sektoru politike ili pitanjima strateškog značaja u grupi koja je potpuno nezavisna, postavlja sopstveni dnevni red i nije vezana za bilo kakva pravna ograničenja. Stoga je fundamentalno drugačija od formalnih visokih nivoa grupa koje osniva Evropska komisija kako bi davale savjete unutar strogo definisanog mandata – kazao je Svilanović.
– Da li smo mi spremni da u narednih desetak godina budemo društvo različitosti? Jesmo li stvarno odjednom prihvatili da će na primjer ljudi koji rade u Crnoj Gori biti oni koji dolaze iz drugih zemalja. Moramo to razumijeti i shvatiti da se svijet mijenja, a da su to na kraju ipak potrebe privrede – istakao je on.
Svilanović navodi da unutar ove grupe pokušavaju da zamisle od čega kritično zavisi EU kad je u pitanju njeno susjedstvo, posebno u ogledalu kovida, rata u Ukrajini i migracija.
– Misli se na istok i jugoistok Evrope, čak i sjever Afrike. Razgovarmo o identitetu Evrope. Migranti dolaze, pa ostanu i postanu dio našeg društva, a EU se danas bavi naučenim lekcijama – kazao je on.
Ističe da je EU poslije kovida i rata u Ukrajini shvatila da nije dovoljno ulagala u biotehnologiju i razvoj vakcina, te da nije bila spremna za prekide lanaca snabdijevanja koji su jako važni za privredu.
Prema njegovim riječima, o pridruživanju se razgovara zbog razvoja, a ne zbog uspjeha. Poručuje da je neophodno da dođe do promjena na Balkanu, kako bi se iskoristila nova dinamika i energija EU u pogledu pridruživanja.
Kada je u pitanju Otvorni Balkan, predlaže da za njega bude nadležan Savjet za regionalnu saradnju, baš kao što je za Berlinski proces, kako bi se njihova agenda bolje usklađivala.
Gordana Đurović ocjenjuje da Crna Gora živi „u fenomenu odloženog pristupanja EU“ koje karakteriše otvorenost našeg tržišta, izloženost konkurenciji, a izostanak evropskih strukturnih fondova.
– Uporno imamo utisak da će ekonomski efekat integracija biti veći nego investicije u njih. Mnogo je primjera gdje smo investirali u EU zakone i njihovu primjenu, a oslabili svoje administrativne kapacitete i ne povlačimo dovoljno evropskih sredstava. Nijesmo dobri u pripremi dokumentacije za investicione projekte i evropske novce – ocijenila je Đurović.
Navodi da imamo dosta prostora za podršku iz strukturnih fondova, te da se nadamo evropskoj solidarnosti i preraspodjeli kohezijskih kvota prema onima koji su manje razvijeni.
– Regionalni pristup se vratio na velika vrata, a mapa proširenja se promjenila u mapu energetske zajednice, jer smo postali važniji u tom smislu nego kao zemlja za proširenje EU. Treba da se pripremimo – kazala je Đurović.
Kaže da će nakon planiranog proširenja 26 država biti ispod sadašnjeg EU prosjeka, te da je bitan princip kvalitet prije brzine (priključenja).
– Moramo sačuvati optimizam za proces priključenja iako nismo spremni za to u 2030. godini. Priznajmo da smo tu gdje smo. Vrlo selektivno prihvatamo teške evropske obaveze, ali smo jako mnogo njih prihvatili a nismo dobili ekonomsku kompenzaciju. Mi smo za EU važan geopolitički region više kao tržište kupaca, a ne ponuđača i na nama je najveći zadatak da to promijenimo – rekla je ona.
Na pitanje moderatorke o Otvorenom Balkanu, Đurović je kazala da svoj glas daje Berlinskom procesu koji je inkluzivan i povećava stepen povjerenja na našem prostoru, te da se dosta očekuje od njegove realizacije.
Dragana Đurica istakla je da 2030. godina predviđena za pridruživanja EU donosi sa sobom izazove i mogućnosti koje su ambiciozne, optimistične i izazovne, ali da je za njihovu realizaciju potrebno uložiti puno truda i donijeti teške odluke.
– Ključni faktor u ovom procesu su ljudi, i slažem se sa gospodinom Svilanovićemn da je rat u Ukrajini dao novu dinamiku proširenju, jer, pored identiteta, sigurnost se takođe pokazala kao ključna komponenta za dalje proširenje – kazala je Đurica.
Prema njenim riječima, imamo novi vremenski okvir, i koliko god on izgledao ambiciozno, ostvariv je ukoliko postoji politička volja za promjenama i radom na konkretnim projektima, fokusiranim na svakodnevne probleme, a ne samo na političke teme.
– Ukoliko postoji posvećenost reformama u oblasti pridruživanja, postoji i mogućnost za promjenama, s obzirom na to da nova metodologija predviđa period od 5-7 godina za pridruživanje – istakala je ona.
Kako je navela, nisu zemlje Balkana jedine koje moraju da se mijenjaju, i EU mora da se mijenja. Ističe da sada definitivno možemo razgovarati o izvodljivom vremenskom okviru i prevazilaženju bilateralnih problema.
– Promjene su neophodne unutar same EU, i u narednim danima imamo konferencije na kojima ćemo predstaviti policy paper sa konkretnim predlozima i akcijama koje treba preduzeti u procesu pridruživanja u sektorima gdje imamo kapacitete. O svemu ovome će raspravljati predstavnici civilnog sektora. Ako ne postanemo članovi, moramo biti spremni otvoriti i zatvoriti poglavlja kako bismo ostvarili napredak prema našem cilju – poručila je Đurica.
Ona ističe da je povećanje tehničkih kapaciteta od suštinskog značaja, kako bismo sačuvali ljude koji će raditi na promjenama ključnim za pridruživanje.
Takođe, pristup strukturnim fondovima EU je od suštinskog značaja – zaključila je ona.
Leposava Ognjanoska Stavrovska je podsjetila da bi prije nekoliko godina tema EU integracija bila prva na programima brojnih konferencija, jer je obezbeđivala energiju i entuzijazam za diskusije, dok sada govorimo o perspektivama, pitamo da li je proces održiv, te daje li rezultate. Ona smatra da sada treba pričati i o kredibilnosti procesa priključenja, odnosno da li on nagrađuje ako se ispune zahtjevi jer to je ključno ukoliko želi da se iskoristi njegov puni potencijal.
– Kakvoj EU ćemo se pridružiti i kakve bi države članice bile naše zemlje ključna su pitanja. Situacija je kompleksna, ali je sigurno da EU nije ista kao što je bila prije 20 godina. Da li je to EU u kojoj smo planirali budućnost ili bi prije svega značila odliv mozgova iz naših zemalja? Proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan nije usluga nama, već strateški interes EU, kao način strukturiranja kontinenta oko evropskih standarda i vrijednosti – ocijenila je Stavrovska.
Ona smatra da datum pristupanja nije toliko relevantan koliko sam proces koji treba iskoristiti kao okvir za evropejizaciju.
– Sa strane EU treba da bude jasno da je trošak odustajanja od proširenja veći od njegovog sprovođenja. Moramo da učinimo svoj glas jačim. Mislim da i EU i Zapadni Balkan treba dalje da rade na ovom procesu – navodi ona.
U osvrtu na Sjevernu Makedoniju u procesu priključivanja EU, objasnila je da su njen napredak uglavnom usporili bilateralni sporovi koji i dalje postoje u Regionu.
Zaključke 12. dvodnevne Konferencije o ekonomiji Montenegro 2023, u organizaciji Privredne komore na temu „Ekonomski horizont regiona” saopštio je prof. dr Saša Popović.
On je kazao da je cilj organizovanja konferencije bio da se ekonomski problemi regiona Zapadnog Balkana sagledaju u širem vremenskom okviru i kroz razmjene ekspertskih mišljenja i poslovnih iskustava doprinese unapređenju nacionalne ekonomije i snaženju regionalne saradnje.
Naveo je da je preko 30 panelista, među kojima su bili predstavnici međunarodnih organizacija, profesori univerziteta, ugledni privrednici i drugi, iznijelo svoje stavove pred oko 300 učesnika konferencije iz više zemalja. Pored kvalitetnih panel diskusija realizovani su i poslovni susreti predstavnika biznisa iz zemlje i regiona.
Privredna komora Crne Gore je, takođe, u saradnji sa Forumom privrednih komora Jadransko-jonske regije, 10. oktobra organizovala 13. Kongres ženskog preduzetništva, koji je okupio istaknute regionalne stručnjake i žene iz biznisa.
Osnovni zaključci i preporuka koji mogu biti dobar putokaz za biznis zajednicu, kreatore politika i društvo u cjelini:
