Privredna komora Crne Gore organizovala je 17. maja Nacionalnu radionicu unakrsnog pospješivanja rasta u plavoj ekonomiji.
Na skupu su predstavljene aktivnosti projekata BLUEfasma i BLUEAIR, a organizovana je i panel diskusija sa relevantnim učesnicima na temu potreba aktera iz sektora plavog rasta.
Privredna komora Crne Gore je partner u realizaciji ovih međunarodnih projekata Osnaživanje inovativnih kapaciteta MSP, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim područjima kako bi se podržala cirkularna ekonomija i plavi rast u ribarstvu/akvakulturi – BLUEfasma i Plavi pametni rast S3 u Jadransko-jonskog regiji – BLUEAIR.
Marija Raspopović, samostalna savjetnica u Sektoru za projekte Privredne komore predstavila je projekat BLUEfasma, čiji je cilj da integriše i implementira principe cirkularne ekonomije u sektor plavog ribolova/akvakulture u korist ostrvskog i priobalnog područja Mediteranskog regiona na inovativan način. Projekat se odnosi na problem kontinuiranog transnacionalnog izazova iscrpljivanja prirodnih resursa i manjka inovacija u oblasti ribolova/akvakulture i cirkularne ekonomije. U okviru projekta razvijen je cirkular self assesment tool (alat samoprocjene) istakla je Raspopović.
– Posebno ohrabruje rezultat koji pokazuje spremnost za investiranje u cirkularnu ekonomiju u Crnoj Gori. Postoje predispozicije za to da sektor ribarstva i akvakulture usvoji cirkularne prakse – kazala je ona, dodajući da je potrebno unaprijediti legislativu i finansijsku podršku u ovoj oblasti.
Ana Filipović, samostalna savjetnica u Sektoru za projekte Privredne komore govorila je o projektu BLUEAIR, čiji je cilj unapređenje institucionalnog kapaciteta država/regiona ADRIONA u definisanju zajedničkog pristupa sprovođenju politike pametne specijalizacije u oblasti plavog rasta na makroregionalnom nivou .
– Kroz projekat sprovodimo Istraživanje o potrebama aktera u sektoru plavog rasta koji će nam pomoći u definisanju izazova i mogućnosti za jačanje saradnje u sektoru plavog rasta u zemljama ADRION regiona – kazala je Filipović.
Učesnice panela bile su dr Branka Pestorić, Institut za biologiju mora prof. dr. Aleksandra Martinović, Centar izvrsnosti za procjenu rizika u oblasti bezbijednosti hrane, UDG, te mr Radmila Gagić, Pomorski fakultet Kotor.
One su kroz diskusiju ukazale na značaj pomorske privrede za Crnu Goru i cjelokupni ekonomski razvoj, kao i inovacija i savremenih tehnologija za otvaranje poslovnih mogućnosti u sektorima plave ekonomije.
Branka Pestorić je kazala da postoji značajan prostor za poboljšanje upravljanja morskim područjem, istakavši da ribarstvo učestvuje sa svega 0,5% u nacionalnom BDP-u.
– Novoosnovani Fond za inovacije može biti veoma dobra spona između različitih privrednih sektora, jer inovacije i ideje postoje, ali nam je potrebno umrežavanje i sinergijsko djelovanje, kako bi zajedno došli do dobrih rješenja – istakla je ona.
Radmila Gagić, kazala je da Pomorski fakultet godinama unazad aktivno učestvuje na međunarodnim projektima, sa fokusom na one koji se odnose na izgradnju kapaciteta, kako ljudskih tako i tehnoloških.
– Neophodno je, prije svega, uraditi procjenu tih kapaciteta u okvru pomorske privrede u Crnoj Gori, kako bi shodno rezultatima mogli jasno postaviti cilj, kako i na koji način harmonizovano povezati sve učesnike sa plavom privredom – kazala je Gagić.
Aleksandra Martinović istakla je da prerarada ribe i proizvoda vezanih za ribarstvo i akvakulturu predstavljaju neodvojivi dio proizvodnje hrane i značajan resurs u našoj državi, te da su uključeni u sva strateška dokumenta.
– Mi vidimo da su proizvodnja hrane i sektor poljoprovrede identifikovani kao strateške grane koje doprinose BDP-u s 8%. Međutim, neophodna je tješnja saradnja sa proizvođačima i njihova bolja edukacija kako bi se raspoloživi resursi adekvatno koristili – istakla je ona.
Prema njenim riječima, od velike važnosti je i primjena digitalnih tehnologija, kako bi se držao korak sa razvijenim zemljama.
Na radionici je zaključeno da je neophodno više raditi na razmjeni informacija između privatnog i akademskog sektora te donosilaca odluka, podizanju svijesti, većoj primjeni standarda, te povezivanju u klastere u cilju jačanja domaće proizvodnje, zadovoljenja potreba crnogorskog tržišta i smanjenja uvozne zavisnosti u ovoj oblasti.
Skup je bio prilika i da se najavi konferencija o plavoj ekonomiji, koju Privredna komora Crne Gore organizuje 7. i 8. juna u Budvi, koja će biti prilika i da se ostavri umrežavanje svih aktera vezanih za ovu oblast.
