Privredna komora i NVO 35mm su 17. januara organizovali događaj na temu “I zelena i digitalna – transformacija kojoj se teži”, u okviru Dijaloga za Digitalnu agendu.

U fokusu skupa bio je način na koji se komplementarnost ove dvije agende može iskoristiti u cilju unapređenja politika, ali i konkretnih aktivnosti koje će doprinijeti sveukupnom razvoju društva i privrede. Bilo je riječi i o moći inovacija i principima cirkularne ekonomije u eri ubrzanog digitalnog razvoja, kao i o značaju održivosti digitalne transformacije.

U uvodnom izlaganju, predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kazala je da su teme digitalne transformacije i cirkularne ekonomije visoko na agendi krovne crnogorske poslovne asocijacije, za koju je izuzetno važno da pruži doprinos aktivnostima kojima se ističe značaj ovih procesa, njihova povezanost i međuzavisnost.

‍

‍

Privredna komora značajno doprinosi navedenim procesima kroz organizaciju informativnih i edukativnih događaja sa temama iz ovih oblasti, obezbjeđujući inkluzivnost privrede u izradi strateških dokumenata, te učešćem u projektima čiji je cilj implementacija koncepata cirkularne ekonomije i digitalne transformacije.

– Naše cirkularno putovanje započeli smo Mapom puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, nastavili učešćem u izradi Strategije cirkularne tranformacije, uvijek prepoznajući značaj i ulogu digitalnih procesa u ovim ekonomskim procesima – rekla je Drakić.

Predsjednica podsjeća da je Evropski zeleni plan postavio temelje budućem pravcu rasta i razvoja unutar EU, te da ovaj dokument prepoznaje digitalne tehnologije kao ključni faktor za postizanje ciljeva održivosti u brojnim sektorima.

Naglašava odgovornost svake generacije da potomstvu ostavi, prije svega, zdravu životnu sredinu, te stvori pretpostavke za održiv razvoj.

– Ostajemo posvećeni da i u narednom periodu našu privredu usmjeravamo u ovom pravcu vjerujući da će prepoznati prednost i neophodnost tranformativnih procesa – zaključila je predsjednica Komore.

‍

‍

Ministar javne uprave mr Marash Dukaj je kazao da je Crna Gora u izazovima savremenog doba prepoznala potrebu hitne promjene u pravcu digitalizacije i zelene transformacije. Zbog kovida 19, svijet se morao prilagoditi drugačijem načinu života i rada, što je procesu digitalizacije dalo veliki prioritet u svim oblastima života, privrede, obrazovanja, zdravstva, i drugih djelatnosti. Digitalna transformacija poslovanja je postala integralni dio svake uspješne organizacije. Zelena transformacija je sljedeća velika tema, koju su ubrzale svjetska energetska kriza i klimatske promjene.

– Digitalizacija i zelena transformacija su ključne teme, i nijesu samo predmet odluke, nego izazov koji što prije moramo pretvoriti u priliku za razvoj. To su oblasti, koje jedna drugu podupiru, i treba ih paralelno razvijati. Zato, ovaj današnji skup, doživljavam kao pravilno razumijevanje situacije i korak ka unapređenju crnogorskog društvenog ambijenta – kazao je ministar.

Dodaje da je Vlada prepoznala značaj digitalne transformacije za sopstveni progres i ovoj oblasti posvetila veliku pažnju, izdižući je na nivo prioriteta u svim strateškim dokumentima.

– Digitalna transformacija je proces koji se mora razvijati kako u insistucijama sistema, tako i u privredi, i svim drugim oblastima djelovanja, ali i na nivou svakog građanina i građanke pojedinačno. Unaprijediti sistem infrastrukturom, servisima, zakonodavnim okvirima, tehničkom podrškom i drugim – ne znači mnogo, ako građanin ne može te potencijale na pravi način da koristi. Zato smo, na svim poljima preduzeli odgovarajuće korake, koji će biti temelj daljeg napretka. Građani očekuju da budu podržani i povezani, da njihovi podaci budu sigurni, bezbjedni i dostupni, te da većinu stvari mogu odraditi u potpunosti onlajn u svakodnevnoj interakciji sa javnom upravom ili privredom – rekao je ministar.

Nada Rakočević sekretarka Odbora udruženja ICT i Marija Raspopović iz Sektora za projekte PKCG govorile su o značaju značaju digitalne i zelene transformacije.

‍

‍

Rakočević je kazala da digitalnu transformaciju treba da prati tempo razvoja digitalnih tehnologija, a da bi on bio uspješan, potrebno je da postoji dobra osnova u: infrastrukturi, normativnom i institucionalnom uređenju, dostupnosti i upravljanju podacima, obrazovnim programima kao preduslovu za sticanje digitalnih vještina, saradnji sa privatnim sektorom i podsticajima kako bi se digitalna rješenja koristila. Neophodna je sinergija cirkularne ekonomije i digitalne transformacije u cilju dobijanja naprednijih i preciznijih modaliteta proizvodnje i smanjenja restlova, te sistemsko i koordinisano vođenje ovih procesa.

Raspopović je posebno istakla sprovođenje Akcionog plana za Zelenu agendu za Zapadni Balkan, koji otvara put ka ostvarivanju ekonomskog i investicionog plana za region, vrijednog 30 milijardi eura za period od sedam godina. Ona je ukazala na značaj cirkularne ekonomije, koja integriše pet stubova održivosti: vrijednost za kupce, ekološki uticaj, kvalitetnu radnu snagu, odgovorno upravljanje i jake zajednice. Procjene Svjetskog ekonomskog foruma su da bi cirkularni model mogao donijeti 4,5 milijarde dolara ekonomske koristi globalno tokom narednih osam godina. U tom smislu, posebno je apostrofirala saradnju i uključivanje svih segmenata društva u ovaj proces.

‍

‍

O moći inovacija i principima cirkularne ekonomije u eri ubrzanog digitalnog razvoja govorile su Marijeta Barjaktarović Lanzardi, Direktorat za inovacije i tehnološki razvoj, Aneta Kankaraš, Sekretarijat Nacionalnog savjeta za održivi razvoj i Vesna Simonović, Direktorat za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise.

Lanzardi je istakla da pametna specijalizacija promoviše koncept održivosti u okviru identifikovanih prioriteta, dok je ICT utvrđen kao horizontalni prioritet koji podstiče razvoj svih ostalih. Ova činjenica ukazuje da je Crna Gora prepoznala da su digitalno i zeleno nerazdvojni i da samo njihovom sinergijom možemo podstaknuti razvoj prioritetnih sektora. Značajna je uloga inovacija i istraživanja u ovom kontekstu jer omogućava lakše uključivanje u savremene tokove razvoja. Zbog toga je porast ulaganja i prioritizacija uloge znanja i inovacija imperativ svih daljih aktivnosti.

Kankaraš smatra da imperativ mora biti dobar i bezbjedan sistem, koji bi trebalo da koristimo tako što ćemo brinuti o životnoj sredini, praveći što manje otpada i koristeći obnovljive resurse. Neophodne su nove, zelene i digitalne tehnologije kako bi postigli održivi razvoj, a pored multisektorkskog pristupa, treba da mijenjamo paradigmu pristupa resursima, a zajednički cilj treba da bude nisokokarbonski razvoj i digitalizacija u svim sektorima. Ona je posebno istakla važnost podataka za digitalna dokumenta, koje moramo uzimati kao resurs, jer se sa dobrim podacima mogu kreirati i sva buduća dokumenta. Takođe, kazala je da je uključivanje mladih veoma značajano, jer su oni nosioci inovacija i novih tehnologija.

O moći inovacija i principima cirkularne ekonomije u eri ubrzanog digitalnog razvoja govorile su Marijeta Barjaktarović Lanzardi, Direktorat za inovacije i tehnološki razvoj, Aneta Kankaraš, Sekretarijat Nacionalnog savjeta za održivi razvoj i Vesna Simonović, Direktorat za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise.

Lanzardi je istakla da pametna specijalizacija promoviše koncept održivosti u okviru identifikovanih prioriteta, dok je ICT utvrđen kao horizontalni prioritet koji podstiče razvoj svih ostalih. Ova činjenica ukazuje da je Crna Gora prepoznala da su digitalno i zeleno nerazdvojni i da samo njihovom sinergijom možemo podstaknuti razvoj prioritetnih sektora. Značajna je uloga inovacija i istraživanja u ovom kontekstu jer omogućava lakše uključivanje u savremene tokove razvoja. Zbog toga je porast ulaganja i prioritizacija uloge znanja i inovacija imperativ svih daljih aktivnosti.

Kankaraš smatra da imperativ mora biti dobar i bezbjedan sistem, koji bi trebalo da koristimo tako što ćemo brinuti o životnoj sredini, praveći što manje otpada i koristeći obnovljive resurse. Neophodne su nove, zelene i digitalne tehnologije kako bi postigli održivi razvoj, a pored multisektorkskog pristupa, treba da mijenjamo paradigmu pristupa resursima, a zajednički cilj treba da bude nisokokarbonski razvoj i digitalizacija u svim sektorima. Ona je posebno istakla važnost podataka za digitalna dokumenta, koje moramo uzimati kao resurs, jer se sa dobrim podacima mogu kreirati i sva buduća dokumenta. Takođe, kazala je da je uključivanje mladih veoma značajano, jer su oni nosioci inovacija i novih tehnologija.

‍

‍

Simonović je tokom svog izlaganja ukazala da je za bolju izgradnju inkluzivnog društva u Crnoj Gori neophodno obezbijediti uslove za sve građane da se usavršavaju i imaju jednak pristup informacionim tehnologijama i digitalnim uslugama. Ona je kazala da je u ovom direktoratu poseban akcenat stavljen na obuku starijeg stanovništa i druge ranjive kategorije, ali i na sve one čije digitalne vještine nisu na zavidnom nivou. U narednom periodu slijedi implementacija velikog broja programa čiji je krajni cilj unapređenje kompetencija i digitalnih vještina kako bi građani bili spremni za tržište rada. Takođe je poručila da se kroz saradnju na projektima sa UNDP želi doprinijeti boljoj, efikasnijoj, efektivnijoj javnoj upravi, a sve u cilju zadovoljavanja potreba građana i privrede.

Digitalna transformacija mora biti održiva – zašto je važno, pitanje je na koje su tokom panela dali odgovor Tarik Zaimović, predstavnik ICT Cortexa, Ivan Tomović iz Fonda za inovacije, Bojan Bašanović, Agencija za zaštitu životne sredine. Moderatorka je bila Anđela Đurašković iz Eko korijena.

Zaimović ističe da digitalizacija i zaštita životne sredine zahtijevaju promjenu svijesti građana, veće budžete institucija, profesionalce koji će se njima baviti i strategije, te smatra da je najveća odgovornost za ove procese na donosiocima odluka. Istakao je da su sve članice ICT Cortexa digitalno transformisane, što im omogućava ubrzavanje procesa i ostvarivanje značajno većih rezultata nego ranije. Cortex je formirao fondaciju „Čini dobro“ koja godišnje plasira oko 70 hiljada eura u akcije čiji je cilj, između ostalog, i zaštita životne sredine. Zaimović međutim smatra da su to ipak svojevrsni mikrokoraci u sizifovskom poslu sve dok se ne promijeni svijest društva o značaju ovih procesa, a u čemu veliku ulogu vidi u motivaciji, ali i u kaznenoj politici. Cortex bi trebalo u narednom periodu da preraste u naučnoistraživačku organizaciju koja će se između ostalog baviti i zaštitom životne sredine.

Tomović je kazao da je Fond za inovacije odobrio sedam kolaborativnih grantova za inovacije, koji podstiču sinergiju nauke i privrede. Projekti se odnose na prioritetne sektore navedene u Strategiji pametne specijalizacije, a između ostalog i na zaštitu životne sredine. Fond kroz svoje projekte i programe želi da podstakne digitalnu transformaiciju kompanija, kako bi se osnažio razvoj novih proizvoda, tehnologija, procesa ili usluga sa jasno izraženom tehnološkom inovativnošću. Za ovu godinu je Fond planirao devet programa koji se, između ostalog, odnose i na jačanje inovativnih preduzeća i podsticanje startapova. Planiraju seriju edukativnih događaja kako bi podstakli umrežavanje poslovne i naučne zajednice i motivisali što više potencijalnih korisnika njihovih programa.

‍

‍

Bašanović je kazao da digitalizacija više nije pitanje izbora, već nešto što je sveobuhvatno, neophodno i neminovno. Agencija za zaštitu životne sredine nastoji da digitalne servise učini dostupnim svim gradanima, kako bi do podataka dolazili na jednostavan način. Prema njegovim riječima, na web portalu Javne uprave, uskoro će biti dostupne procedure koje se odnose na izdavanje dozvola, što će građanima znatno olakšati procese prijave. On je apostrofirao važnost pravilnog prikupljanja podataka, kazavši da oni moraju biti sinhronizovani.