U okviru radionice na temu “Kako smanjiti zagađenje plastikom?“, koji  je održan 10. novembra u  Multimedijalnoj sali Opštine Tivat u organizaciji NVO Green Home, Milena Rmuš iz Privredne komore Crne Gore, prezentovala je Mapu puta za cirkularnu ekonomiju koja je izađena u saradnji sa UNDP-om, uz ekspertsku pomoć Circular Change i Deloitte Bosna i Hercegovina. Istakla je da ovaj dokument služi za pružanje strateškog smjera za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji koja se temelji na sistemskom razmišljanju, stavljajući naglasak na glavnim pokretačima, horizontalnim i prioritetnim područjima, kao i mogućnostima za cirkularnu transformaciju. Identifikovano je 5 priortitenih područja za implementaciju cirkularne ekonomije u Crnoj Gori i to: prehrambeni i šumski sistemi, izgrađeno okruženje, turizam i proizvodnja.  Budući da su različiti sektori u velikoj mjeri međusobno zavisni u implementaciji cirkularnih principa, u dokumentu su identifikovane horizontalne oblasti koje se odnose na sve prepoznate prioritetne oblasti za cirkularnu tranziciju Crne Gore. Oni uključuju svijest i obrazovanje, sistemsku saradnju, pravni okvir, zelene javne nabavke, obnovljivu energiju, upravljanje otpadom, upravljanje vodama, transportni sistem, prostorno planiranje kao i digitalizaciju i sljedivost.

Naglasila je ulogu cirkularne ekonomije kao važnog alata za smanjenje zagađenja plastikom, imajući u vidu da prati životni ciklus proizvoda od njegovog dizajna do zbrinjavanja nakon upotrebe.  Kako bi stvorili cirkularnu ekonomiju za plastiku neophodno je eliminisati sve problematične i nepotrebne plastične predmete, dati veći doprinos inovacijama kako bi osigurali da se plastika koja nam je potrebna može ponovo koristi i cirkulisati sve plastične predmete koje koristimo tako što ćemo ih što duže držati u upotrebi i van životne sredine.

Azra Vuković, direktorica NVO Greem Home-a, ukazala je na problem marinskog otpada i zagašenja plastikom ističući da ovaj otpad nastaje na kopnu ali da zbog lošeg upravljanja na kopnu, on često završava u moru. Zbog globalnog trenda upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, ovaj problem vremenom postaje sve veći, imajući u vidu da plastika nije biorazgradiva i prijetnja je za marinski ekosistem, ali i za čovjeka.  U nastavku radionice,  Anastasija Lalević govorila je o uticaju plastike na životnu sredinu, a Sanja Orlandić o mogućim altenativama plastitci.

Radionica je dio projekta koji ima za cilj povećanje razumijevanja i znanja o uticaju plastike na životnu sredinu, posebno one za jednokratnu upotrebu, kao i o posljedicama njenog korišćenja u svakodnevici i mogućim alternativama koje će doprinijeti smanjenju zagađenja plastikom

Nakon izlaganja organizovan je rad u grupama gdje je bilo riječi o tome šta se sve može uraditi u cilju smanjivanju zagađenja plastikom.

‍