Mladi u Crnoj Gori imaju izraženu svijest o značaju klimatskih promjena kao i želju da preduzmu neophodne klimatske akcije – ali nemaju dovoljno mogućnosti i prilika da se direktno uključe u diskurs o klimatskim promjenama i doprinesu potencijalnim rješenjima. Današnji mladi su zabrinuti ali ujedno i puni nade u bolju budućnost – a sebe vide kao dio rješenja klimatske krize. Tako 74% mladih uzrasta od 18-29 godina, smatra da su klimatske promjene ogroman problem na globalnom nivou, dok više od polovine (57%) smatra da su veliki problem i na državnom nivou. To pokazuju rezultati istraživanja UNDP-a na temu klimatskih promjena, koji su predstavljeni danas na konferenciji Green Days 2022 – Mladi i klimatske promjene: trka u kojoj još uvijek možemo da pobijedimo, koja je održana kroz seriju virtuelnih razgovora.

Istraživanje sprovedeno za vrijeme pandemije, pokazuje da su mladi svjesni ozbiljnosti klimatske krize sa kojom se svijet suočava (60%). Trećina mladih koji su bili obuhvaćeni istraživanjem, osjeća bol i stid jer se smatraju lično odgovornim, te stoga navode da poštuju i štite životnu sredinu. Troje od četvoro ispitanika (3/4) su spremni da promijene svoje životne navike i smanje uticaj na klimatske promjene. Preko 50% mladih u Crnoj Gori svakodnevno pješači, nastoji da smanji količinu otpada i racionalno koristi struju i vodu, dok svaki drugi ispitanik ističe da, kad god je to moguće, kupuje ekološki prihvatljive proizvode.

Ovo je veliki potencijal za Crnu Goru i prednost koju donosioci odluka moraju uzeti u obzir prilikom planiranja daljeg razvoja zemlje, posebno imajući u vidu da u crnogorskim školama ne postoji organizovana edukacija o klimatskim promjenama, te da učenici znanje o ovom problemu uglavnom stiču kroz uključivanje u periodične projekte i na internetu. Zato je neophodno u školski kurikulum službeno i sistemski uvesti kontinuarnu i uzrastu adekvarnu edukaciju o klimatskim promjenama i održivom razvoju. Važnost obrazovanja u domenu klimatskih promjena utoliko je veća kada se ima u vidu da su Zeleni plan i borba protiv klimatske krize prioritetne politike EU, te da se očekuje da će prelazak na ekonomiju sa gotovo nultom stopom emisija otvoriti preko milion radnih mjesta do 2050. godine, što zahtijeva prekvalifikaciju više od 120 miliona Evropljana u narednih pet godina.

‍

‍

Dr Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, je istakla da je “neophodno unapređivati znanje o značenju pojmova vezanih za klimatske promjene i ulagati u kadar u kompanijama koji može odgovoriti ovim zadacima, u smislu pružanja stručne i tehničke pomoći u transformaciji njihovog poslovanja, i prilagođavanja poslovnih modela zahtjevima koje nameće zaštita životne sredine. Za uspješniju transformaciju ka zelenim poslovnim rješenjima potrebno je više edukacije, ulaganja, olakšica i povoljni regulatorni okvir koji omogućava i podstiče da kompanije razmišljaju u ovom pravcu. Kada su u pitanju klimatske promjene ključna je i uloga mladih ljudi, naročito onih koji razmišljaju da se otisnu u preduzetničke vode. Veoma je važno da od svojih prvih koraka u tom smjeru razmišljaju kako će njihovo djelovanje i poslovanje uticati na okruženje, i šta je to što oni mogu da urade da bi stvari bile drugačije, te tome prilagode i svoje djelovanje i rad,” kazala je Drakić.

Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja dr Milena Lipovina-Božović istakla je da je zelena ekonomija jedan od temelja nove paradigme ekonomskog razvoja Crne Gore, ali da se do sada u našoj zemlji nije mnogo toga uradilo na pospješivanju projekata koji u sebi imaju komponentu zelene ekonomije. “U svakoj tranziciji najveći izazov je učiniti da ona bude pravična i da se ne odrazi naročito negativno po one najugroženije slojeve stanovništva, počevši od digitalnog i tehnološkog jaza i informacionog, odnosno obrazovnog jaza.. Kada su u pitanju podsticajne politike, prostor za unapređenje i njihovo uvođenje je zaista veliki i javna uprava mora da uči, isprobava novine i da se mijenja. Ove godine imamo u planu izradu Strategije za cirkularnu ekonomiju, koja će sigurno donijeti značajne novine na tom polju’’ kazala je ona.

Lipovina-Božović je naglasila da je “rast životnog standarda preduslov na kojem ova Vlada ozbiljno radi, preduslov da se ljudi okrenu više ovim temama. Ako ljudi razmišljaju kako da obezbijede egzistencijalni minimum, teško da nam one mogu biti na listi prioriteta.” Državna sekretarka je pozvala sve da budu konstruktivni partneri i da svojim znanjem i umijećem pomognu da Crna Gora zaista bude ekološka država u pravom smislu te riječi.

Rukovoditeljka Direkcije za klimatske promjene Danijela Čabarkapa, predstavila je zaključke sa dvadesetšeste konferencije Okvirne konvencije UN-COP26, samita koji je održan u novembru 2021. godine u Galzgovu, koji je “protekao u znaku intenzivnih pregovora u cilju operacionalizacije pojedinih članova Pariskog sporazuma i stvaranja uslova za njegovu punu primjenu. Napredak u pregovorima ocijenjen je kao pozitivan, međutim značajan broj tema proslijeđen je za razmatranje na budućim zasijedanjima, što svakako govori u prilog tezi da je vrlo teško očuvati duh kompromisa između razvijenih i zemalja u razvoju po mnogim pitanjima”, kazala je Čabarkapa.

Aneta Kankaraš, rukovoditeljka Odjeljenja za održivi razvoj kaže da “mladi treba da budu uključeni u donošenje odluka u okviru razvojnih politika na svim nivoima. Učešće mladih je potrebno organizovati na način koji je blizak mladima, od načina informisanja za učešće u donošenju odluka, do učešća u stručnim radnim tijelima. U tom kontekstu, reformom Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, kao savjetodavnog tijela Vlade za politiku održivog razvoja, da u svoj rad uključi predstavnike mladih je odličan prvi korak. Na ovaj način će se obezbijediti da se čuje glas i mišljenje mladih i da to bude artikulusano ka donosiocima odluka’’, rekla je Kankaraš.

UNDP podržava Crnu Goru u izgradnji zelenog i održivog razvoja i snažnog ekonomskog oporavka, a prioritet su čista energija, održiva rješenja u oblasti mobilnosti i projekti inovacija – što je ključno za sve zemlje kako bi se globalni porast temperature ograničio na 1,5 °C ili manje, istakla je Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori. Ona je podsjetila je da će “UNDP nastaviti da podržava Crnu Goru na planu revizije njenih nacionalno utvrđenih ciljeva (NDC). Nastojanje Crne Gore da smanji zavisnost od fosilnih goriva predstavlja odlučan korak u borbi protiv klimatskih promjena, dok mladi imaju ključnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti i zato je od ključnog značaja osnažiti njihov glas i uključiti ih u rješavanje problema klimatske krize’’, rekla je Gašparikova.

O nužnost podizanja svijesti najšire javnosti o klimatskim promjenama, a posebno mladih generacija – govorila je mlada aktivistkinja, učenica ulcinjske srednje škole Diandra Kočan. “Svi mi imamo pravo na zdravu životnu sredinu. Mladi su najmanje odgovorni za klimatske promjene, ali ćemo upravo mi živjeti sa dugoročnim uticajima i posledicama, i stoga imamo i pravo i obavezu da učestvujemo u procesima donošenja odluka koje se tiču naše budućnosti’’, kaže Diandra Kočan.

Da mlade generacije imaju snažnu svijest o ovoj temi, smatra mladi ekonomista Filip Bulatović. “Više je nego očigledno da su mlade generacije, daleko svjesnije ove teme, i to je za njih životna tema broj jedan, osobito u zapadnim zemljama. Klimatske promjene utiču na sve segmente naših života, na ekonomiju, na naše poslove, poljoprivredu, dok vremenske neprilike i ekstremni vremenski uslovi, suše, poplave, požari – uzrokuju destabilizaciju u čitavom svijetu’’, rekao je Bulatović.

Organizatori konferencije Green Days 2022 su Vlada Crne Gore, Privredna komora Crne Gore i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

‍

‍