U okviru Konferencije “Breaking Circular Economy Barriers-Go Circular“, koju je organizovala YES Foundation iz Makedonije 23. oktobra, Milena Rmuš iz Privredne komore, učestvovala je na panelu “Politike podrške regionalnoj cirkularnoj ekonomiji i održivosti”

Rmuš je govorila o trenutnoj situaciji u oblasti cirkularne ekonomije u Crnoj Gori, kao i aktivnostima i projektima koje sprovodi Privredna komora na putu ka cirkularnoj tranziciji, te važnosti regionalne saradnje u ovoj oblasti. Istakla je da je cirkularna ekonomija novi ekonomski narativ koji zahtijeva sistemsku promjenu ka uspostavljanju novih održivih i otpornih ekonomskih sistema.

Kako je istakla, cirkularna promjena moguća je jedino kroz multidisciplinarni pristup koji uključuje sve zainteresovane strane u društvu. Na tom putu, privatni sektor odigraće ključnu ulogu, imajući u vidu da će predvoditi cirkularnu tranziciju. U tom smislu, Privredna komora, kao institucija koja predstavlja interese cjelokupne crnogorske privrede, posvećena je implementaciji Zelene Agende i promociji cirukulane ekonomije. Ipak, jedino uz regionalne inicijative i saradnju, Zapadni Balkan ima mogućnost da iskoristi sav potencijal koji pruža cirkularna tranzicija.

Ukazala je da su prvi konkretni koraci na putu ka cirkularnoj tranziciji u Crnoj Gori, napravljeni razvojem Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, dokumentu izrađenom od strane Privredne komore Crne Gore i UNDP-ja, uz ekspertsku pomoć Circular Change i Deloitte, Bosna i Hercegovina. Mapa puta definiše pet prioritetnih područja za cirkularnu tranziciju u Crnoj Gori i to: prehrambeni i šumski sistemi, sektor turizma i proizvodnje, kao i izgrađeno okruženje. Budući da su različiti sektori u velikoj mjeri međusobno zavisni u implementaciji cirkularnih principa, u dokumentu su identifikovane horizontalne oblasti koje se odnose na sve prepoznate prioritetne oblasti i to: obrazovanje i podizanje svijesti; sistemsku saradnju; uspostavljanje adekvatnog pravnog okvira; zelene javne nabavke; obnovljivu energiju; upravljanje otpadom i vodama; transportni sistem; prostorno planiranje i digitalizaciju. Dodatno, Mapom puta predviđeno je uspostavljanje centra cirkularne ekonomije kao „jedinstvenog punkta“ za različite cirkularne inicijative i rješenja, uvezivanjem različitih zaiteresovanih strana za međuresorni dijalog i povezivanje sa centrima iz drugih zemalja u cilju razmjene dobrih praksi i znanja.

‍

‍

Na osnovu Mape puta, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma pripremilo je Nacrt Nacionalne Strategije cirkularne tranzicije do 2030. sa Akcionim planom 2023-2024, koji će biti usvojen tokom sljedeće godine. Strategija ima za cilj da definiše jasnu viziju, strateške i operativne ciljeve i pripadajuće ciljne vrijednosti i prioritete za cirkularnu tranziciju.

Rmuš je kazala da je u ovom momentu važno da se Crna Gora fokusira na uspostavljanje adektvanog sistema upravljanja otpadom i dekarbonizaciju energetskog sektora, kako bi se stvorio povoljan ambijent za dalji razvoj cirkularnosti. Istakla je da u Crnoj Gori, ali i zemljama Regiona, zainteresovane strane nisu dovoljno upoznate sa konceptom cirkularne ekonomije, te da ga često poistovjećuju sa reciklažom i energetskom efikasnošću.

– Iz tog razloga neophodno je da u budućnosti zajednički radimo na edukaciji i podizanju svijesti svih aktera društva, kako bi se kreirao put za sistemsku promjenu u načinu razmišljanja. Takođe, potebno je jačati međusektorsku saradnju, te kontinuirano omogućiti razmjenu iskustava i dobrih praksi u Regionu – istakla je ona.

Dodala je da Privredna komora Crne Gore u saradnji sa CirEkon -om (Srbija), Privrednom komorom Srbije, Cleantech-om Bugarska, Istraživačkim centrom Atine, Privrednom komorom Temišvara, Regionalnim centrom za obrazovanje i informisanje REIC (Bosna i Hercegovina) i Wuppertalskim institutom, uz punu podršku EIT Climate – KIC-a, realizuje projekat Circular Economy Balkan Beacons. Cilj projekta je da sprovede složenu procjenu poslovnih potreba i potencijala za sistemsku poslovnu saradnju u pogledu tranzicije na cirkularnu ekonomiju u našem regionu i uspostavi regionalno prilagođeni proces implementacije okvira za cirkularna održiva rješenja u poslovanju.

Na Konferenciji su učestvovali i predstavnici Vlade Sjeverne Makedonije, EIT Climate- KIC-a, komora Regiona, GIZ-a i EBRD-a, te predstavljeni primjeri dobre prakse u primjeni cirkulane ekonomije.

‍