Udruženje italijanskih privrednika u našoj zemlji, poznatije kao Kofindustrija Crna Gora, u okviru SME BE SMART projekta, sufinansiranog sredstvima IPA prekograničnog programa Italija-Albanija-Crna Gora, danas je u Podgorici, u hotelu ,,Ramada“, organizovala “Blue and Green Economy – Discovering the potentials of blue and green growth“ konferenciju, koja je uz diskusiju brojnih stručnjaka iz svijeta finansija i monterane industrije, uspješno ilustrovala vodeće trendove u razvoju plave i zelene ekonomije.

Jednodnevni događaj, bio je posvećen prezentovanju potencijala Crne Gore u oblasti plave i zelene ekonomije albanskim i italijanskim partnerima, označavanju prioriteta razvojne privrede, kao i istraživanju pristupa finansijskim istrumentima koji podstiču inovacije i nove vještine.

Predstavnici javne uprave, malih i srednjih preduzeća, regionalnih finansijskih institucija i ostali zainteresovani, imali su priliku da učešćem na tri panela ukažu na značaj institucionalne podrške u razvoju novih perspektiva za održivi ekonomski rast. Definisanje daljih koraka za unapređenje političkih okvira, kako bi plava i zelena ekonomija postale kamen temeljac budućeg dugoročnog razvoja na našim prostorima, takođe je bio jedan od glavnih fokus konferencije.

Prvi panel bio je posvećen traženju odgovora u pogledu novih perspektiva za održivi ekonomski rast.

Na pitanje, na koji način možemo da razvijemo otpornost na izazove energetske krize, nestašicu hrane i kako zadržati kompetitivnost kompanija i sigurnost građana, predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Ivana Janković Mijanović, istakla je da svaka kriza donosi rizike i strah kod građana, ali i nove ideje i inovacije.

,,Idealno je da se zapitamo, šta smo uradili kao društvo početkom 21. vijeka? Broj stanovnika raste, neadekvatno koristimo resurse. Naša privreda i građani treba da se itekako edukuju i doprinose održivom korišćenju prirodnih resursa. Neophodna nam je transformacija ka cirkularnom modelu i tranziciji. U aprilu prošle godine, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma započelo je izradu ključnog dokumenta koji je bitan za kontekst održivog razvoja, a to je Strategija cirkularne tranzicije. Ona prepoznaje ciljeve poput razvoja: poljoprivrede, građevinarstva, turizma, inovacija, energetske efikasnosti i promocije vještina“, navela je Mijanović i dodala da se usvajanje strategije očekuje do kraja godine.

O investicionalnim potencijalnima Crne Gore govorio je direktor Agencije za investicije Crne Gore, Mladen Grgić, koji je još jednom podsjetio da je njihov fokus privlačenje investicija u dijelu obnovljivih energetskih izvora i IT sektora.

,,Prema dosadašnjim podacima, neto priliv za 2022. godinu iznosi oko 600 miliona eura. Ove godine smo imali investicioni talas raznih kompanija. Investitori kažu da se glavni razlozi za preseljenje biznisa u našu zemlju ogledaju u pristupačnim troškovima života, klimi, prirodi. Limiti našeg poreskog sistema su mali porezi na profit, ali i veliki nameti na plate. To smo novom fiskalnom politikom promijenili. U fokusu agencije je i energetski sektor. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja može da promijeni svoj sistem i da u narednih, pet ili deset godina, postanemo neto izvoznik na godišnjem nivou“, kazao je Grgić.

Uzimajući to u obzir, iskoristio je priliku da najavi planiranu izgradnju Vjetroelektrana Brajići i Gvozd. Osim vjetro potencijala, tu je i izgradnja solarnih elektrana. Zaključio je da se poljoprivreda trenutno nalazi u nepovoljnom položaju, ističući da 90 odsto onoga što možemo da proizvedemo, zapravo uvozimo.

Direktorica odjeljenja za ekonomski razvoj Pulje, Đana Elisa Berlinđerio, naglasila je da se povezanost sa Crnom Gorom, ne ogleda samo kroz IPA prekogranični program, već i kroz istorijske i geografske sličnosti. Takođe je podijelila iskustva u oblasti razvoja ovog regiona i pospješivanju njegovog ekonomskog ambijenta.

,,Prvi zadatak je bio identifikovanje izazova. Mi smo se usmjerili ka razvoju infrastrukture, tačnije luka Bari i Taranto, kao i stvaranju ekonomskih zona na Jadranskom i Jonskom moru. Snizili smo takse, pojednostavili smo procedure za investitore. Na našu digitalnu i ekološku tranziciju, takođe je uticala brzina. To je most ka novim idejama i vizijama. Usmjerili smo se ka obnovljivim izvorima. Pulja je prvi region u Italiji koja proizvodi energiju uz pomoć obnovljivih izvora“, otkrila je Berlinđerio i objasnila da je od izuzetne važnosti njegovanje transparentne saradnje sa ekonomskim partnerima i stejt holderima.

‍

‍

Tema drugog panela bazirala se na institucionalnoj podršci i potencijalima za poslovanje u oblasti plave i zelene ekonomije, kao sektora koji se prožimaju.

Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Remon Zakarija, objasnio je da u kontekstu plavih linija, ova institucija oko 40 odsto sredstava ulaže u zelene oblasti.

,,Oko 10 milijardi eura godišnje opredjeljujemo za 36 operacija na tri kontinetna. Ulagali smo u prve vjetroelektrane u Crnoj Gori. Zajedno sa jednom od najvećih banaka, pružamo podsticaj za investicije i pomažemo malim i srednjim preduzećima. Takođe, uskoro treba da lansiramo projekat konkurentnosti. Trebalo bi da startuje i rezidencijalna linija, ali moram da naglasim da nedostatak znanja i svjesnosti zna da utiče na usporenost ovih procesa“, izjavio je Zakarija.

Kada je riječ o kreditnim linijama koje mogu da ispune ciljeve održive ekonomije, predstavnica Investiciono razvojnog fonda (IRF) Ana Cmiljanić, pojasnila je da kroz obezbjeđivanje sredstava za finansiranje, u saradnji sa Evropskom investicionom bankom, 20 odsto opredjeljuju za klimatske promjene.

,,Sa Francuskom razvojnom agencijom imamo projekat tehničke pomoći, a oni nam pomažu da napravimo strategiju i obučimo naše zapsolene kako da približe ove ideje našim korisnicima. Od 2014. godine imamo posebne linije usmjerene ka energetskoj efikasnosti, fotonaponskim panelima, privredi i poljoprivredi. Postoji i posebna linija za infrastrukturu koja tangira opštine. Treba razvijati lanac ekosistema. Svaka naša linija ima klimatsku komponentu. Digitalizacija takođe predstavlja sastavni dio“, ispričala je Cmiljanić, a ujedno i navela da zvanična statistika pokazuje da je finansiranje u prethodne dvije godine 80 odsto bilo usmjereno ka likvidnosti i trajnim obrtnim sredstvima, a svega 20 odsto za investicije.

Uzimajući u obzir programe podrške koji nude, direktorica Fonda za inovacije, Bojana Femić-Radosavović, istakla je da su od pokretanja fonda inovativnost prepoznali kao temu o kojoj ciljana javnost treba više da govori.

,,Osnivanjem fonda taj ekosistem je zaokružen. Naš zadatak je da kod preduzeća razvijamo inovacioni potencijal. Trudimo se da kroz programe jačamo vezu akademije i biznisa. Od februara smo uspjeli da pokrenemo dva programa podrške. Prvi su inovacioni vaučeri, a drugi se odnosi na kolaborativne grantove za inovacije, čija je vrijednost do 100.000 eura“, ukazala je Femić-Radosavović.

Takođe je poručila da je primijetila da fali edukacije i administrativnih kapaciteta za pisanje složenijih projekata u ovoj oblasti.

‍

‍

Direktor Eko fonda, Draško Boljević, ukazao je na to da je ta institucija usmjerena ka dodjeli subvencija građanima, privredi i državnim institucijama.

,,Orijentisani smo ka domenu energetike i e-mobilnosti. U saradni sa Elektroprivredom Crne Gore pokrenuli smo projekat solari 3000+ i solari 500+. Građanima smo dodijelili subvencije prilikom kupovine električnih i hibridnih vozila. Tu mogućnost smo dali i javnim preduzećima. Lokalnim samoupravama pomogli smo u sanaciji divljih deponija. Naša zemlja je detektovala 400 crnih tačaka, a mi smo sanirali dvije: Bar i Mojkovac. Nijesmo budžetska jedinica, već finansijsko preduzeće i trudimo se da nađemo balans. Usmjereni smo i ka mogućnosti privlačenju sredstava iz EU fondova“, objasnio je Boljević i pohvalio da se bave edukacijom najmlađe populacije.

Glavne poruke sa trećeg, završnog panela, odnosile su se na primjere dobre prakse zelene i plave ekonomije koje se trenutno implementiraju kako u Crnoj Gori, tako i Italiji.

Gradski menadžer opštine Podgorica, Marjan Junčaj, pojasnio je na koji način su se do sada razvijali projekti u oblasti održivog razvoja u glavnom gradu i koji su dalji planovi.

,,Uspjeli smo da u Podgorici propratimo dinamično zacrtani cilj putem strateškog plana razvoja, koji je pokrenula tadašnja nova administracija. On je trasirao napredak i pomak u vidu zelene i plave ekonomije. U periodu od 2020. do 2025. u fokusu je Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Obezbijeđeno je  35 miliona eura granta preko WBIF i KfW. U ovoj fazi projekat značajno napreduje jer je izabran renomirani izvođač radova. Upravo je to jako važan resurs za budući razvoj Skadarskog jezera. Kroz ovakve projekte, kada se grad brižno opodi prema prirodi, ekonomija to prati. Drugi konkretan primjer je pisanje, a onda donošenje akcionog plana za Smart city. Imali smo donaciju od renomirane firme Siemens koja je jedan dio projekta pokrila važnim imputima. Mi smo zatim shvatili da kao glavni grad moramo da objedinimo tu priču. Tu je upravljanje i gradskim servisima, poput tretiranja otpada i vodovoda. Bila nam je želja da kreiramo grad koji će pružiti lagodan život svojim građanima. To simultano djeluje na zeleni i plavi dio ekonomije. U planu je projekat za tretiranje otpadnih guma i proizvodnje struje od deponijskog gasa. Na teritoriji glavnog grada imam 200 tona otpada dnevno i zato smo u značajnom broju modernizovali podzemne i nadzemne kontejnere“, kazao je Junčaj i istakao da je jako važno da u ovom pogledu zajednički utičemo na obrazovanje mladih.

Kao menažer marine u Porto Montenegru, Toni Bler, čija industrija, prema njegovim riječima, zavisi od ljepote okruženja, podijelio je sa prisutnima praktične svakodnevne savjete koji koriste zaposleni u tom luksuznom rizortu.

,,Imamo posvećenost u kompaniji da minimalizujemo negativni uticaj na prirodu. Pokušavamo da koristimo lokalne resurse. Uveli smo zelene inicijative. Imajući to na umu, promovišemo papir, ne plastiku. Ne koristimo toliko brošure, sve je digitalizovano. Imamo razvijene jedinice za sav otpad. Naši klijenti su upoznati sa konceptom razvrstavanja otpada i zadovoljni su što se tako ophodimo. Imamo jedinicu za odlaganje opasnog otpada. Imali smo sreću, kada smo gradili marinu, da otpočetka koristimo adekvatnu opremu. Imamo pumpe za svaki vez, tako da se otpad ne baca u more. Tu je i tehnologija koja eliminiše buku, a 2016. godine udružili smo se sa australijskim surferima koji su osmislili kante koje kupe otpad sa vodene površine“, objasnio je Junčaj.

Delegat za plavu ekonomiju u Kofiindustriji Bari, Masimo Labruna, mišljenja je da plava i zelena ekonomija mogu da generišu vrijednosti na etički način.

,,Održivost je velika mogućnost za nas. Sa time možete da uvećate vrijednost svog brenda i kreirate veliki broj radnih mjesta. Mi smo osnovani 1971. godine, ali naš ključni posao je bila izgradnja dizel motora za pogon jahti. Prije nekoliko godina, shvatio sam da se tržište mijenja. Osnovali smo poslovnu jedinicu E-vizija, a inspirisana je spasavanjem okruženja. Imamo hibridni sistem. Želimo da pokažemo da elektrifikacija može da bude realnost u ovom sektoru. Predlažemo naša rješenja za sopstevnu proizvodnju. Plava i zelena ekonomija idu ruku pod ruku sa digitalizacijom“, poručio je Labruna.

Predstavnica DigitalDen-a, Nina Milić, upoznala je strane partnere sa domaćim start-up programom.

,,Primarni cilj je poboljšanje i unapređenje crnogorske ekonomije, prikupljanje inovativnih ideja koje nude rješenje u sklopu neke industrije. Sa sestrinskom kompanijom, Amplitudo, omogućavamo dalji razvoj ideja. Ne djelujemo samo na nivou Crne Gore, već i regiona. Uz pomoć Zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija takođe pravimo virtuelni most između Cg i Amerike. Na taj način pospješujemo domaću ekonomiju. Nas portfolio trenutno broji preko 20 start up-ova“, zaključila je Milić.